Za cijelu obitelj

DUBINOM NJIHOVE LJUBAVI NAPAJAMO SE I DANAS

Kako bi odnos svekrva-snaha trebao izgledati? Pogledajte nadahnjujući primjer iz Biblije Zašto su Ruta i Noemi tako lako otvorile srce jedna drugoj?

Kako bi odnos svekrva-snaha trebao izgledati? Pogledajte nadahnujući primjer iz Biblije

Foto: Pixabay

 

U Svetome pismu nalazimo nekoliko primjera odnosa svekrve i snahe koji nam pokazuju kako bi taj odnos trebao izgledati. Najpoznatiji od njih odnos je Noemi i Rute. Dubinom njihove međusobne ljubavi napajamo se i danas. Toliki su mladenci kroz stoljeća navodili Rutine riječi, izražavajući svoju lojalnost obitelji u koju dolaze. Moj suprug Steve i ja upravo smo se tim riječima poslužili prilikom našega vjenčanja.

Nemoj me tjerati da te ostavim i da odem od tebe: jer kamo ti ideš, idem i ja i gdje se ti nastaniš, nastanit ću se i ja; tvoj narod moj je narod i tvoj Bog moj je Bog. Gdje ti umreš, umrijet ću i ja; gdje tebe pokopaju, pokopat će i mene. Neka mi Jahve uzvrati svakim zlom i nevoljom ako me što drugo, osim smrti, rastavi od tebe. (Rut 1, 16-17)

Nerijetko se pri prihvaćanju novih osoba koje nismo sami odabrali da uđu u našu obitelj, u nama odvija borba te je zato ironično da se jedan od najljepših izričaja ljubavi, koji se čuva od starina, dogodio između snahe i svekrve. Zašto su Ruta i Noemi tako lako otvorile srce jedna drugoj? Jesu li možda imale mnogo toga zajedničkog? Bi li upravo Ruta bila ona koju bi Noemi odabrala za svoga sina, među djevojkama koje su bile spremne za udaju?

Njih su se dvije zapravo u mnogočemu veoma razlikovale, a time je njihova odluka da vole jedna drugu još dojmljivija

Njih su se dvije zapravo u mnogočemu veoma razlikovale, a time je njihova odluka da vole jedna drugu još dojmljivija. Noemi je bila Židovka iz bogate i ugledne obitelji. Ruta je pak bila žena koja je dolazila iz poganske i siromašne obitelji. Mogu samo zamisliti što se događalo u Noeminu srcu kada su njezini sinovi kući doveli žene drugačije kulture, vjere i društvena staleža.
Je li ona svoga muža okrivila zbog nedostatka židovskih djevojaka, među kojima bi njihov sin mogao odabrati svoju mladenku? Uostalom, upravo je njezin muž odlučio napustiti njihov voljeni Betlehem. Ili je ona možda zbog svoje blage naravi s lakoćom prihvatila svoje snahe? Je li njezina blagost bila most kojim su premoštene njihove različitosti i kojim je prigrlila svoje snahe?

Biblijski nam tekst otkriva kakva je osoba Noemi bila. U tom opisu nalazimo i nešto što nam ukazuje da ona vjerojatno nije bila osoba koju je bilo jednostavno voljeti. Ne možemo je osuditi zbog toga, jer ona je bila ranjena i osiromašena žena koja je mnogo izgubila. Nakon što su joj sinovi preminuli, kako bi svima oko sebe obznanila dubinu svoje boli, Noemi je tražila da je zovu drugim imenom koje je opisivao njezino stanje. Ona reče:

Ne zovite me više Noemi, nego me zovite Mara, jer me Svemoćni gorčinom ispunio! Odavde sam otišla punih ruku, a sad me Jahve vraća bez igdje ičega. (Rut 1, 20-21)

Zasigurno joj nije bilo lako jer mnogo je pretrpjela. Ondje u stranoj zemlji, daleko od svoje obitelji i prijatelja, nakon smrti muža i dvojice sinova, ona ostaje sama brinući se o svojim snahama. Nije samo trpjela oskudicu nego je iznutra bila slomljena i ogorčena na Boga.
Zasigurno je za Noemi težak izazov bio prihvatiti sinovljevu odabranicu koja je dolazila iz jedne druge kulture i društvena okruženja, a činjenica jest da takve stvari iziskuju trud obje strane. Ruta je zasigurno prepoznala veličinu zadatka koji je bio pred njom. Od nje se očekivalo da će prihvatiti i voljeti Noemi kao svoju majku, a Noemi je, ispunjena razočaranjem, pak u taj odnos donijela terete svoje prošlosti.

Ljubav je pobijedila i nadvladala svekrvinu ranjenost i ogorčenost kao i, kako se to danas kaže, „nepremostive razlike“ koje su je dijelile od njezine snahe

Povijest je zabilježila plodove Noemina i Rutina truda da se premoste njihove različitosti. Čitamo u Svetome pismu kako su njih dvije skladno živjele. One su plesale taj ples korakom koji svakoj od nas može biti uzor. Ljubav je pobijedila i nadvladala svekrvinu ranjenost i ogorčenost kao i, kako se to danas kaže, „nepremostive razlike“ koje su je dijelile od njezine snahe. Posljedica te sveze ljubavi između njih Rutin je daljnji tijek života: ona je postala prabaka kralju Davidu. Bez sumnje, Božja je milost okrunila ovaj odnos svekrve i snahe dopustivši da jedna strankinja i nevjernica uđe u rodoslovlje Mesije koji ima doći, u obiteljsku lozu Isusa Krista.

Iz knjige „Svekrve i snahe” autorice Annie Chapman. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr. 

Više o knjizi možete saznati ovdje. Knjigu po sniženoj cijeni od 80 umjesto 100 kuna možete kupiti ovdje.

Čini ti se zanimljivo štivo? Pročitaj i ovo:

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh