Osobni razvoj

RADOZNAO ČOVJEK NAVLAČI NA SEBE KRIVNJU

Jeste li znali da je radoznalost grijeh? Može li biti dobro kada netko čita bilješke na stolu koje nisu namijenjene njegovu oku, ili sluša kad se govori nešto što nije namijenjeno njegovim ušima, ili kada majka potajno čita dnevnik svoje kćeri…?

Jeste li znali da je radoznalost grijeh?

Foto: Shutterstock


 

Radoznalost je nešto drugo nego interes za neku stvar. Zanimati se za neku stvar nešto je dobro. Radoznalost je međutim nešto loše. Radoznala je osoba pohlepna za tim da dozna nešto novo. A kad je netko pun pohlepe, tada je za nešto vezan, tada se iza želje da dozna nešto novo krije nešto zlo. Koliko daleko može to dovesti pokazuje apostol Pavao kad, opisujući posljednje vrijeme, spominje ljude koji pod utjecajem đavla žive u najrazličitijim grijesima. Pritom navodi i to da ti ljudi „uvijek uče, a nikada ne mogu doći k pravoj spoznaji istine” (2 Tim 3,7).

Radoznao čovjek u sve gura svoj „nos” i time otežava život drugima s kojima živi. On uništava zajednički život koji se temelji na povjerenju

Budući da je pri radoznalosti dotična osoba obuzeta vrstom pohlepe, to najčešće dovodi do toga da ona gleda i sluša stvari koje nisu njoj namijenjene. Tako je na primjer tipično za radoznalog čovjeka da čita pisma ili bilješke na pisaćem stolu koji nisu namijenjeni njegovu oku. Ili sluša kad se govori nešto što isto tako nije namijenjeno njegovim ušima, već se u povjerenju priopćuje nekom drugom čovjeku, a ne njemu.

Radoznao čovjek u sve gura svoj „nos” i time otežava život drugima s kojima živi. On uništava zajednički život koji se temelji na povjerenju. Radoznala bi se osoba trebala zapitati koji je njezin motiv za takvo vladanje. Ako je na primjer uvijek i svuda radoznala, tada se iza toga može kriti njezina pretjerana potreba za isticanjem sebe. Zbog te potrebe prenosi dalje znanje stečeno na krivi način, vodi razgovore na pogrešnom mjestu, povrjeđuje povjerenje, samo da bi malo bila u središtu. Ako je netko možda radoznao samo prema određenom čovjeku ili prema pojedinim ljudima ‒ majka potajno čita dnevnik svoje kćeri ili ljubavna pisma svoje djece ‒ tada radoznalost vjerojatno proizlazi iz ljubomore, težnje za vlašću i duševne vezanosti. Želi se prodrijeti u tajnu drugoga. Takav je čovjek uvrijeđen ako mu se sve ne kaže, zato ispituje ‒ izravno ili putem nekog trećeg. Želi sve znati, kako bi drugoga zadržao ili njime vladao. Katkad može biti povod za takvo vladanje i opravdana briga, ali taj potajni put nije nikada temelj za održanje ili uspostavljanje odnosa povjerenja.

Uzrok radoznalom načinu ponašanja može biti i nepovjerenje. (…)

Radoznao čovjek postaje kradljivcem na onom području gdje drugom nanese osjetnu štetu time što mu, tako reći, otima dobra njegova duha i njegove duše

Radoznao čovjek navlači na sebe krivnju takvim vladanjem. Osobito se ogrješuje o sedmu zapovijed. Jer ako nešto gledam ili slušam u nekog drugog čovjeka što nije bilo namijenjeno meni, tada to nije nešto bezazleno, već sam zbog toga tako reći kradljivac ‒ kradljivac duhovnog dobra. A drugom je takvo duhovno dobro često važnije od materijalnih dobara. Ako se ono nepravedno prisvoji, to ga može povrijediti više od ičeg drugog. Onaj kome nečija radoznalost nanosi štetu, mora pritom možda doživjeti da je drugi zgazio ono što je on čuvao kao svoje vlasništvo. Zato radoznao čovjek postaje kradljivcem na onom području gdje drugom nanese osjetnu štetu time što mu, tako reći, otima dobra njegova duha i njegove duše.

Ali taj grijeh protiv sedme zapovijedi, kao i svaka krivnja prema našem bližnjem, donosi nam Božji sud ako ustrajemo u grijehu. Naš grijeh uvijek izaziva Božju srdžbu, osobito kad se radi o vjernicima koji znaju za Isusovu žrtvu na križu i otkupljenje, a ipak se usuđuju dalje živjeti u starom grijehu ne boreći se protiv njega.

Kako se boriti protiv radoznalosti

Pogledamo li u oči toj istini, postat će nam jasno da ne smijemo dalje živjeti s grijehom radoznalosti. Tu mora započeti istinska borba vjere ‒ s obzirom na čitanje loših i čak štetnih knjiga i slično. Mora ti postati jasno da te ta neumjerena radoznalost može upravo u naše vrijeme veoma brzo odvesti na „neprijateljsko područje”. Tada si poput djeteta koje se nezasićeno uputi u prašumu, da bi vidjelo čega sve ima u njoj i tada postane žrtvom grabežljivih životinja.

Nadalje ti mora postati jasno je đavao taj koji u tebi potiče poriv za novim i onim što zapravo ne bi trebao znati i čuti. Dakle, ako si radoznao, padaš u njegovu zamku i on se ruga da te tako mogao navesti na grijeh i učiniti krivim prema drugima. Stoga moraš radoznalost spoznati kao grijeh i ne smiješ je više trpjeti u svom životu. Moraš se dosljedno kloniti određenih mjesta ili knjiga ili nečeg drugog čemu te želi odvući tvoja radoznalost. Nadalje će ti pomoći ako odmah priznaš da si gledao ili slušao ono što nije bilo namijenjeno tebi. To će te poniziti i spriječiti da opet brzo poželiš zadovoljiti svoju radoznalost, jer bi ti bilo teško novo poniženje.

Isus je došao da nas oslobodi svakog grijeha pa i grijeha radoznalosti. Tko bude njega zazivao, doživjet će spasenje. Zato čini to i slavi Isusa tako što nećeš ostati ni u kakvom grijehu, pa ni u onom koji ti se čini neznatnim, a koji obeščaščuješ onoga koji je umro za oslobođenje od naših grijeha.

Ulomak iz knjige „Tako se postaje drukčijim” autorice majke Basilee Schlink.

Izdavač: Karitativni fond UPT Đakovo” (Narudžbe na adresu: Knjižnica U PRAVI TRENUTAK, 31 400 Đakovo, p.p 51; Tel/fax: 031/811-774)

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

  • 3
  •  
  •  
  •  
Na vrh