Vjera i znanost

Jednostavan život? – Tako nešto ne postoji!

Jednostavan život - tako nešto ne postoji book evangelizacija

Ne želimo nikoga uvrijediti ni povrijediti. Zato opet onima koji vjeruju u makroevoluciju predlažemo da jednostavno preskoče ovaj članak.

Zaboravimo darvinističke tvrdnje o čovjeku koji vuče podrijetlo od majmuna ili ptice, koji su pak evoluirali od gmazova. Darvinistima ne predstavlja najveći problem objasniti da su svi oblici života povezani (iako je to, kao što ćemo vidjeti u sljedećem poglavlju, još uvijek glavni problem). Naime, njima je najveći problem objasniti podrijetlo prvog života. Da bi naturalistička makroevolucija, kojom nije nitko upravljao, mogla biti istinita, prvi je život morao nastati spontano iz neživih kemijskih tvari. No, na žalost darvinista, prvi život, doista bilo koji oblik života, nipošto nije „jednostavan”. To je postalo posve jasno 1953. godine, kada su James Watson i Francis Crick otkrili DNK (deoksiribonukleinsku kiselinu), kemijsku tvar koja kodira upute za izgradnju i umnožavanje svih živih bića.


DNK ima spiralnu strukturu, koja je nalik zavojitim ljestvama. Stranice ljestava oblikuju se izmjeničnim nizanjem fosfatnih molekula i molekula deoksiriboze, a prečke ljestava sastoje se od određenog niza četiri dušične baze. Te su dušične baze: adenin, timin, citozin i guanin, i obično ih opisujemo slovima A, T, C i G. Ta slova sadrže ono što je poznato kao četiri slova genetičke abecede. Ta je abeceda istovjetna engleskoj s obzirom na njezinu sposobnost da prenosi poruke. Jedina je razlika u tome što abeceda DNK-a ima samo četiri slova umjesto dvadeset i šest, koliko ih ima engleski jezik. Upravo kao što točno određen redoslijed slova u ovoj rečenici prenosi jedinstvenu poruku, tako i točno određen redoslijed dušičnih baza A, T, C i G unutar žive stanice određuje jedinstven genetski sastav toga živog bića. Drugi naziv za te poruke, odnosno informacije, neovisno o tome nalaze li se one u rečenici ili u DNK-u, jest „određena složenost”. Drugim riječima, one ne samo da su složene, nego također sadrže određenu poruku.

Ta nevjerojatna određena složenost života postaje očitom kad se uzme u obzir poruka koja je zapisana u DNK-u jednostanične amebe (ameba je sićušno biće; na duljini od 2,5 centimetara možete ih se poredati nekoliko stotina). Vjerni darvinist Richard Dawkins, profesor zoologije na Sveučilištu u Oxfordu, priznaje da poruka koja se nalazi samo u staničnoj jezgri sićušne amebe sadrži više podataka nego svih 30 svezaka britanske enciklopedije zajedno (Encyclopedia Britannica), dok cijela ameba u svojem DNK-u ima onoliko podataka koliko ih je sadržano u tisuću kompleta te enciklopedije! Drugim riječima, kad bismo ispisali sve dušične baze (slova A, T, C i G) sadržane u, kako to opisuje Dawkins, „amebi, koja je neopravdano nazvana ʽprimitivnomʼ”, ta bi slova ispunila tisuću kompleta jedne enciklopedije!

Ovdje treba naglasiti da se tih tisuću kompleta enciklopedije ne sastoji od slova koja su nabacana nasumice, već su slova ondje posložena u točno određenom redoslijedu, upravo kao u pravoj enciklopediji. Evo, dakle, ključnog pitanja za darviniste poput Dawkinsa: ako jednostavne poruke, kao što su: „Iznesi smeće – mama”, „Mary voli Scotta”, i „Pij kolu”, zahtijevaju inteligentnu intervenciju, zašto to ne bi zahtijevala poruka koja je dugačka poput tisuću kompleta enciklopedije?

Vjerni darvinist Richard Dawkins, profesor zoologije na Sveučilištu u Oxfordu, priznaje da poruka koja se nalazi samo u staničnoj jezgri sićušne amebe sadrži više podataka nego svih 30 svezaka britanske enciklopedije zajedno (Encyclopedia Britannica), dok cijela ameba u svojem DNK-u ima onoliko podataka koliko ih je sadržano u tisuću kompleta te enciklopedije!

Darvinisti ne mogu odgovoriti na to pitanje, pokazujući da bi to mogli učiniti prirodni zakoni. Oni zato određuju tako uska znanstvena pravila, čime unaprijed isključuju bilo kakvu inteligenciju, ostavljajući prirodne zakone kao jedini izbor. Prije nego što kažemo kako i zašto darvinisti to čine, pogledajmo znanstvena načela koja treba koristiti prigodom otkrivanja načina kako je nastao prvi život.

Tekst je prvotno bio objavljen u mjesečniku Book.

  •  
  •  
  •  
  •  
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Na vrh