Foto: Pixabay

Betlehemska zvijezda, koja se ponekad naziva „Božićna zvijezda”, jedna je od najpoznatijih „zvijezda” uopće. Kako joj i ime govori, jedan je od najpopularnijih simbola Božića: neizbježna je na božićnim slikama i razglednicama, a predstavlja i najposebniji ukras božićnoga drvca – onaj na samome vrhu. Odmalena učimo da je baš ta, vrlo posebna „zvijezda”, vodila tri mudraca do mjesta Isusova rođenja kako bi mu se poklonili i uručili mu darove. No, i dalje se ne zna je li riječ o stvarnoj nebeskoj pojavi u tadašnje vrijeme (koja je u Bibliji nazvana „zvijezdom”) ili samo književnom simbolu ili metafori.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA U BIBLIJI

U Bibliji se Božićna zvijezda spominje, ali bez detaljnijeg opisa, u drugom poglavlju Evanđelja po Mateju (Mt 2, 1-11), u kojem se opisuje „Poklon mudraca”. Primjerice, deveti redak govori:

I gle, zvijezda kojoj vidješe izlazak iđaše pred njima sve dok ne stiže i zaustavi se povrh mjesta gdje bijaše dijete.

Nijedna prirodna nebeska pojava koju poznajemo ne djeluje poput zvijezde opisane u citiranome retku! Međutim, ostavimo li prostora umjetničkoj slobodi, spomenutu „zvijezdu” mogli bismo povezati s nekoliko prirodnih nebeskih pojava.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA KAO NEBESKA POJAVA

Jasno je da je u slučaju Božićne zvijezde riječ o nekoj rijetkoj i jarkoj pojavi na nebu, koja je morala biti posebno uočljiva da bi mudrace dovela do Isusa kada se rodio. Obične zvijezde koje svakonoćno vidimo na nebu to ne mogu biti, što znači da je to morala biti neka neobična, kratkotrajna pojava, koja je na nebu bila samo za Isusova rođenja. A ne zna se ni kada je to zaista bilo: procjenjuje se da se Isus rodio između 6. i 4. godine stare ere (iako je moguće da je taj raspon i širi).

Prirodne pojave za koje postoje naznake da su se dogodile u to doba, a mogle bi se povezati s Božićnom zvijezdom, komet su ili (super)nova te prirodni bliski susreti planeta.

KOMET

Da je u doba Isusova rođenja neki komet na svojoj putanji kroz Sunčev sustav prošao Zemljinim bliskim susjedstvom, mogao je toliko zasjati da ljudima bude vidljiv golim okom. Promatraču tadašnjeg neba činilo bi se kao da je na nebu osvanula nova svijetla „zvijezda” odnosno „zvijezda repatica”. Primjerice, 1997. godine na nebu nam je jarko zasjao komet Hale-Bopp koji je golim okom bio vidljiv punih 18 mjeseci!

Međutim, jedan od problema s tumačenjem kometa kao Božićne zvijezde jest taj da su pojave kometa u ta davna vremena bile smatrane lošim znakom te je vjerojatnije da bi bile povezane sa smrću, a ne rođenjem novoga Kralja. Stoga je možda vjerojatnije da bi mudraci bili krenuli putem od takvih nebeskih pojava, a ne prema njima.

(SUPER)NOVA

Pojava nove ili supernove mogla bi biti očito objašnjenje za Božićnu zvijezdu. Nove i supernove posljedica su eksplozivnih događaja u zvijezdama te stoga mogu jarko zasjati na nebu ako se dogode dovoljno blizu Zemlji. Primjerice, jednu od najpoznatijih supernova, koja je na nebu bila vidljiva pune dvije godine, zabilježili su kineski astronomi 1054. godine. Od nas je udaljena otprilike 6 i pol tisuća svjetlosnih godina, a njezin ostatak danas je poznat pod nazivom Rakova maglica (jer su prve skice maglice iz 19. stoljeća nalikovale na raka).

U starim kineskim spisima zaista je zabilježeno da je 5. godine stare ere uočena nebeska pojava nalik na komet, ali ona se dulje od dva mjeseca nije micala po nebeskoj sferi (što nije u skladu s djelovanjem kometa, nego, primjerice, nove ili supernove). Međutim, zbog neizvjesnog položaja ovog objekta, ostaje nejasno bi li se on mogao povezati s Božićnom zvijezdom.

PRIVIDNI BLISKI SUSRETI PLANETA

Jedna od mogućnosti koje bi mogle objasniti Božićnu zvijezdu jest posebna konjunkcija planeta koja se dogodila u to doba. U konjunkciji se dva nebeska tijela prividno susreću te se na nebu nalaze vrlo blizu jedno drugome (ali ne mora doći do pomrčine).

Trostruka konjunkcija Jupitera i Saturna, odnosno kratki prividni bliski susret ovih dvaju planeta 7. godine stare ere, te konjunkcija Jupitera i Venere 3. godine stare ere, moguća su objašnjenja Božićne zvijezde. Međutim, ove pojave, iako relativno rijetke, ne bi posebno zasjale na nebu te ih mudraci, koji su dobro poznavali nebo, zasigurno bi bi zamijenili za zvijezde.

Za kraj, iako postoje moguća prirodna objašnjenja Božićne zvijezde, ona svejedno ostaje zagonetkom jer nam dostupni podaci ne daju dovoljno informacija da sa sigurnošću kažemo o čemu je točno bila riječ.

Prvi put nakon 800 godina na nebu će se vidjeti „Božićna zvijezda” 

Za 21. prosinc najavljen je rijedak fenomen konjukcije Jupitera i Saturna, astronomske pojave koju zovu „Božićna zvijezda”. Kažu da se vidjeti može po zalasku sunca. Za 21. je on predviđen oko 16 sati.

Uživajte u pogledu i razmišljanju je li to ono što su možda Tri mudraca pratila na putu do Isusa.

Izvor: Astručionica ; Book.hr