Imela je zimzelena poluparazitna biljka, čije su vrste rasprostranjene diljem svijeta. Raste u obliku grma na granama stabala. Posebno voli rasti na mekom drvetu koje ima raspucanu koru (hrast, lipa, breza, vrba, jabuka) ili crnogoričnom drveću.

O biljci

Njezina se štetnost – parazitiranje očituje uzimanjem vode iz domaćina, ali i ostalih tvari, iako je donekle sposobna i za proces fotosinteze. Grana se rašljasto, kožasti listovi su joj obrnuto jajasti i nasuprotno smješteni. Na mjestima gdje se grane račvaju, razvijaju se maleni i jedva primjetni zeleni cvjetovi. Imela nosi dvije vrste cvjetova, muške i ženske, koje pčele zbog peluda i nektara katkada posjećuju krajem zime. Neke vrste oprašuju kukci, a neke ptice. Sjemenke su joj ljepljive zbog posebne tekućine koja se nalazi u bobicama, što pomaže da se zadrže na drvetu umjesto da padnu na tlo.

Razmnožavanje

Većina vrsta razmnožava se tako što ptice pojedu njezine sjemenke i onda ih defekacijom šire po stablima. No ovisno o vrsti ptica koje jedu njezino sjemenje, razlikuje se i način širenja sjemena. Ti načini su raznovrsni i mogu biti veoma čudnovati. Tako se, naprimjer, kod nekih ptica ljepljiva sjemenka zadrži u grlu i ptica ju vraća u kljun i potom je se rješava tako da tare kljun uz grančicu i sjemenka se onda zalijepi za nju. Mnoge životinjske vrste ovise o imeli jer se hrane bilo njezinim polenom, bilo njezinim plodom, koji je za ljude otrovan, premda je to veoma ljekovita biljka.

Ljekovito djelovanje

Dokazano je da dobro djeluje protiv visokoga krvnog tlaka, arterioskleroze, poboljšava rad limfnog sustava, liječi dijabetes, a djelotvoran je i kod liječenja poremećaja hormonskih poremećaja te preventivno djeluje na sklerozu. Imela intenzivira izmjenu tvari i pojačan rad žlijezda probavnog trakta, otklanja kroničnu začepljenost i nadutost, normalizira menstruacije, koristi se kod prejakih krvarenja iz maternice s neredovitim ciklusom, pomaže protiv zujanja u ušima… Otkriveno je i da ima snažno antitumorsko djelovanje.

Zanimljiva pitanja…

Je li postanak takve čudesne biljke sasvim slučajan? Je li se njezino razmnožavanje moglo razvijati postupno, evolucijski? Bi li opstala da joj sjemenke nisu odmah bile ljepljive, nego da su to postajale tijekom vremena? Je li njezina fenomenalna simbioza s pticama plod smišljena plana ili puka slučajnost?

Mudr 13,1

Priredio Josip Sinjeri; Book.hr