Aktualnosti

1413. GODINE

Čudo Svetog Križa u Pagu: Događaj kada je pred vjernicom prokrvario korpus križa Čudo Svetoga Križa značajna je paška crkvena relikvija iz 15. st. U utorak 23. srpnja proslavljena je u župi Uznesenja BDM u Pagu. Kronike pišu da je krv iz križa tekla kao iz živog čovjeka. To je bilo čudo. Pobožna žena ušla je u crkvu Sv. Antuna opata prije večernjeg Anđeoskog pozdrava, uzdižući u svojoj boli i nevolji oči prema križu. Vidjela je da križ krvari…

Čudo Svetog Križa u Pagu: Događaj kada je pred vjernicom prokrvario korpus križa

Foto: IKA


 

Čudo Svetog Križa spomen je na događaj od 23. srpnja 1413. g., kada je u dominikanskoj crkvi Sv. Antuna opata u Starom gradu Pagu pred vjernicom prokrvario korpus križa. Paški dominikanci tu su krv tada skupili u pliticu koja se sada kao relikvija nalazi u crkvi Sv. Tome od Frara u Veneciji, gdje su je paški dominikanci ponijeli kada su otišli iz Paga 1807. g., jer je tada za Napoleonovih osvajanja prestao postojati paški dominikanski samostan.

Prije 606 godina taj Križ koji je došao do naših dana bio je obliven krvlju. Kronike pišu da je krv iz njega tekla kao iz živog čovjeka. To je bilo čudo

Križ je iz dominikanskog samostana u pašku zbornu crkvu prenesen 1811. g. Inače se nalazi u kapeli Svetog Križa u paškoj župnoj crkvi i nosi se u procesiji na Veliki petak oko grada Paga. Uz Sveti Trn iz Isusove krune i Majku Božju od Staroga Grada koju se osobito štuje od Velike Gospe do Male Gospe, Sveti Križ treća je velika paška svetinja. O njima su za svojih pohoda Pagu tijekom povijesti govorili svi papinski vizitatori i biskupi. Predvođeni tim čudotvornim Križem, Pažani su došli iz Starog grada u novi Pag čija je gradnja počela 1443. g., a prvi stan u novom gradu Pagu potječe iz 1478. g. U spomen na taj povijesni događaj i želji da se počasti nekadašnja prisutnost dominikanaca u Pagu koji su stoljećima bili čuvari toga križa, o. Anto Gavranović, prvi dominikanac iz župe Pag nakon 200 godina, u procesiji prije mise unio je čudotvorni križ u pašku zbornu crkvu.

Iz dominikanske crkve Sv. Antuna opata u pašku zbornu crkvu preneseni su čudotvorni križ, oltar na koji je križ položen a nalazi se u pokrajnjoj desnoj kapeli paške zborne crkve i oltar Gospe od Ružarija koji se nalazi na ulazu u zbornu crkvu.

Don Dario Tičić u propovijedi je govorio o značenju križa i obezvrjeđivanju koje u svijetu doživljava. „Prije 606 godina taj Križ koji je došao do naših dana bio je obliven krvlju. Kronike pišu da je krv iz njega tekla kao iz živog čovjeka. To je bilo čudo. Pišu da je i tada bilo vruće kao i danas. Pobožna žena ušla je u crkvu Sv. Antuna opata prije večernjeg Anđeoskog pozdrava, uzdižući u svojoj boli i nevolji oči prema križu. Vidjela je da križ krvari“, rekao je don Dario, istaknuvši da „to nije priča iz davnine“. Taj liturgijski čin nije izraz nostalgije za nečim što je davno bilo. To je slavlje znaka „ludosti Isusova križa kojega ne mogu uništiti vrijeme ni granice. Jer Isus Krist je u ‘ludosti’ svoje ljubavi prema čovjeku na križu za nas dao svoj život. Prolio je svoju božansku krv“.

Čašćenje relikvije

Čašćenje relikvije sv. Križa/ foto: IKA

 

Počnimo od svoga srca, od svoga životnog križa, pa ćemo vidjeti kako će i danas Gospodin učiniti čudo

Podsjetio je da su Hrvati, kada su došli na otok Pag, tu već zatekli dobro uređenu kršćansku zajednicu koja je imala svoga biskupa u Caskoj. Kasnije u Srednjem vijeku, kada je povijesno bogata lokacija Caska u istoimenoj paškoj uvali devastirana, središte otoka premjestilo se na mjesto današnjeg Starog grada Paga. „Imali smo svoju autonomnost i sada imamo vrijednost jer ljubimo i štujemo križ Kristov. Jer on je naša snaga. On je snaga i svjetlo našeg naroda.

Kada štujemo Sveti Križ i spominjemo se čuda u Starom gradu, zapitajmo se: ‘Što sam ja učinio da Krist danas, u meni i tebi, učini čudo?’ Počnimo od svoga srca, od svoga životnog križa, pa ćemo vidjeti kako će i danas Gospodin učiniti čudo“, potaknuo je don Dario.

Izvor: IKA

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

  •  
  •  
  •  
  •  
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Na vrh