Foto: Shutterstock

Često jedemo a da nismo ni gladni. Dosadno nam je, žalosni smo, sretni smo, ljuti ili uzrujani. Jedenje iz emocionalnih razloga način je nošenja s problemima i raspoloženjem, ali morali bismo naučiti kako usmjeriti svoje emocije i hraniti se zdravo.

Takozvana emocionalna glad lažan je osjećaj gladi, koja se može pojaviti u bilo kojem trenutku u danu, iako smo već jeli i zapravo smo siti, a hrana za kojom žudimo uglavnom je visokokalorična. Za razliku od prave gladi, koja se postupno javlja u vrijeme naših redovitih obroka, pojavljuje se odjednom i iznenada. Argentinske nutricionistice Monica Katz i Vanesa Anger objavile su u časopisu Nutrition Update svoje istraživanje koje otkriva da se emocionalna glad javlja mnogo češće kod žena nego kod muškaraca te da žene češće jedu zbog osjećaja tjeskobe negoli muškarci. Žene također preferiraju slatkiše, a muškarci slanu hranu.

Čimbenici koji dovode do prejedanja

Kad se nađemo u situacijama koje izazivaju stres, živčanost, nemir ili nam stvaraju problem, hrana može biti privremeni izlaz. To se može dogoditi kad se suočavamo s negativnim osjećajima, ili kada ne nalazimo dovoljno vremena da se bavimo stvarima koje volimo, ili imamo probleme na poslu ili u životu, ili smo se samo zasitili jednolične hrane koju svakodnevno jedemo (možda nemamo dovoljno kreativnosti u kuhanju). To su svakodnevne situacije koje dovode do toga da nam hrana pruža neposredno zadovoljstvo.

K tomu se danas nudi niz prehrambenih proizvoda koji nas potiču na jedenje među obrocima. Radi se o visokokaloričnoj hrani, s puno zasićenih masti i nekvalitetnih šećera, koji nam daju trenutno zadovoljstvo i osjećaj ugode zbog otpuštanja endorfina i dopamina u našem mozgu. Nažalost, takav je sreća prolazan, a nakon što nestane, osjećamo se jednako jadno ili još gore.

Posljedice za zdravlje

Posljedice prejedanja na zdravlje ovise o tome kako često i koliko jedemo. One mogu biti različite, a najgore su potpun gubitak kontrole i samonadzora, što dovodi do bulimije. No to nije prvo što nam se događa. Prvo dolazi debljanje, koje može biti opasno i dovesti do metaboličkih i hormonskih promjena te bolesti kao što su dijabetes, visoki kolesterol, visoki tlak, neplodnost i višak masnih kiselina, da navedemo samo neke.

Što učiniti kada osjetimo emocionalnu glad

Zastanite i razmislite o onome što vam se događa. Definirajte problem i odgovorite na pitanje zašto vam je potrebna određena hrana da biste se bolje osjećali. Zapitajte se jeste li zbilja gladni ili ste samo tužni i dosadno vam je. Odlučite se za raznovrsnu i uravnoteženu prehranu, bez posebnih zabrana, i strogo se držite mjere, uživajući tek povremeno u hrani koju najviše volite.

Uvijek zahvalite Bogu prije svakog obroka. Tražite nove recepte, razmjenjujte ih i kuhajte s ljubavlju, tako da vam ne dosadi jednolična hrana. Dobro prožvačite svaki zalogaj i na vrijeme prepoznajte kad ste siti, tako da se ne prejedate.

Kad dobijete osjećaj da nemate nadzor nad sobom i žudite za velikim pakiranjem čipsa, molite, idite u šetnju, vježbajte, slušajte glazbu, nazovite prijatelja ili se nečim zaokupite u tom trenutku.

Veoma je važno da rano prepoznate taj problem, jer se prehrambene navike stječu u ranoj dobi. A ako se problem nastavlja i mislite da ga ne možete sami riješiti, tražite stručnu pomoć i savjetnika ili se obratite za potporu udruzi anonimnih prejedatelja ili liječenih ovisnika o hrani.

Autor: María Eugenia Brun (Aleteia.org)

Prijevod: Josip Sinjeri (Book.hr)