Intervju

RAZGOVOR ZA BOOK.HR

Boris Beck o novom prijevodu Biblije: Ljudski je očekivati da će vjernici biti privrženi starom prijevodu – predviđamo da će novi prijevod lakše prihvatiti mladi Sljedeće bi godine trebao biti objavljen novi hrvatski prijevod Biblije. O tome smo razgovarali s doc. dr. sc. Borisom Beckom, redaktorom za stil i vanjskim urednikom novoga prijevoda; gospodin Beck otkrio nam je koje su jezične promjene uvedene, tko su suradnici na prijevodu, kome je prijevod namijenjen…

Boris Beck o novom prijevodu Biblije: Ljudski je očekivati da će vjernici biti privrženi starom prijevodu - predviđamo da će novi prijevod lakše prihvatiti mladi

Boris Beck/ Foto: Tomislav Čuveljak


 

Trenutno se dovršava novi hrvatski prijevod Biblije. Tko je začetnik te ideje i kada se je započelo s prevođenjem?

Ideja je potekla od Hrvatskog biblijskog društva (u nastavku HBD) koncem 90-ih. HBD je član međunarodne organizacije Ujedinjenih biblijskih društava (UBS u nastavku) koja poduzima epohalni poduhvat da svakom narodu na svijetu omogući prijevod Svetog pisma. UBS djeluje u 200 država i teritorija te godišnje distribuira 350 milijuna primjeraka Svetog pisma, što je 70% svih Biblija na svijetu. Na svijetu ima više od 7000 jezika, a kompletno Sveto pismo postoji na samo njih 700, dok tisuće drugih ima samo Novi zavjet, cijeli ili u ulomcima, a tisuće ostalih, nažalost, ništa. Hrvati se, što se tiče biblijskih prijevoda, ubrajaju u sretnije narode u svijetu. Sveto pismo prisutno je još od starine zahvaljujući sv. Ćirilu i Metodu i njihovim učenicima, a do danas je nastalo čak 11 cjelovitih prijevoda Biblije na hrvatski, čemu treba pridodati još niz prijevoda Novog zavjeta. Međutim, prijevodi zastarijevaju. S vremenom se promijeni jezik, a dolazi i do novih znanstvenih spoznaja kako o tekstu Biblije, tako i o prostoru i vremenu u kojem je nastala. Zbog toga se u svijetu stalno rade novi prijevodi pa tako na engleskom imate više od 400 prijevoda, a na njemačkom više od 200.

 

„Postoji službena preporuka iz Vatikana da sve lokalne Crkve surađuju s Biblijskim društvom kako bi prijevod bio što uspješniji“

 

Mediji pišu da se radi o „najvećem i najambicioznijem prevoditeljskom pothvatu u Hrvatskoj otkako postoji kao samostalna država“. Možete li nam to malo prokomentirati? Kako je izgledao cijeli proces?

UBS je jedna od najvećih nevladinih organizacija na svijetu i stekao je veliko iskustvo i znanje u prevođenju Biblije. Zbog toga postoji službena preporuka iz Vatikana da sve lokalne Crkve surađuju s Biblijskim društvom kako bi prijevod bio što uspješniji. HBD sa svoje strane nudi know-how, konzultante svjetskog renomea i specijalno razvijene kompjutorske programe za prevođenje Biblije. Svi prevoditelji su, dakako, domaći stručnjaci i oni autonomno odlučuju kako će prijevod izgledati. Procedura je takva da prevoditelj preuzme određenu knjigu ili knjige na prijevod i preda ih prevedene uredništvu. Prijevod potom ide na jezičnu stilizaciju i stručnu redakturu, što rade jezični i biblijski stručnjaci. Urednici i prevoditelji se po potrebi sastaju i raspravljaju o mogućim problemima te se savjetuju. Ovaj je prijevod zato kolektivno djelo kako bi se izbjegle pogreške. Svi se prijevodi rade u zajedničkoj informatičkoj mreži tako da je svaki korak registriran i provjerljiv. Naglasio bih da je ovo prvi prijevod na hrvatski koji točno navodi iz kojeg se izvornika prevodi i po kojim prevoditeljskim načelima, tako da je sve transparentno.

Zanimljivo je da je cijeli projekt zapravo ekumenskoga karaktera…

Biblijsko društvo nije vjerska organizacija nego izdavačko poduzeće kojemu je cilj prijevod, tiskanje i distribucija Biblija. Dakako, želi da njihova izdanja budu prihvaćena od svih kršćana zbog čega ima i tu ekumensku crtu. Konkretno, na hrvatskom prijevodu rade osim katoličkih stručnjaka i protestantski, ali ne zato da ih se simbolično uključi, nego zato što su kvalificirani za taj posao. Treba spomenuti da Katolička Crkva kanonskim smatra i starozavjetne knjige napisane na grčkom (npr. Tobija, Judita, Sirah), a protestantske crkve ne, tako da katoličke Biblije sadrže više knjiga. No, barem će svi koristiti isti prijevod, što nije uvijek bio slučaj u prošlosti.

 

„Nakana je ovog prijevoda da bude prikladan za sve namjene: i pastoral, i studiranje, i liturgiju“

 

Možete li nam reći tko su suradnici projekta „Hrvatskog standardnog prijevoda Biblije”?

Na novom prijevodu surađuje dvadesetak vrhunskih prevodilaca s hebrejskog i grčkog i teško bi ih ovdje bilo sve nabrojati. Oni su obvezno doktori ili magistri znanosti i u pravilu sveučilišni predavači, a dolaze iz svih dijelova Hrvatske i BiH, tako da se može reći da ovaj projekt simbolično ujedinjuje sve Hrvate. Možda možemo istaknuti Božu Lujića i Matu Zovkića koji nisu samo vrsni prevoditelji nego su i urednici za hebrejske, odnosno grčke knjige. U ovom izdanju predstavit će se i prve hrvatske biblijske prevoditeljice, Bruna Velčić i Anđela Jeličić.

Kome je prijevod namijenjen?

Nakana je ovog prijevoda da bude prikladan za sve namjene: i pastoral, i studiranje, i liturgiju. Koliko će u tome uspjeti, pokazat će vrijeme. Naravno, treba uzeti u obzir da su vjernici već navikli na postojeće prijevode, da su se s njima suživjeli i često ih znaju napamet. Novi prijevod tu će ih zbunjivati pa je ljudski očekivati da će biti privrženi poznatom. Zbog toga predviđamo da će novi prijevod lakše prihvatiti mladi. Međutim, i za starije bi mogao biti izazov da pogledaju novi prijevod jer bi mogli otkriti neke nove aspekte teksta koji su im dosad promakli.

 

„Mi po inerciji preskačemo mnoge retke u Bibliji jer ih zapravo ne razumijemo, ali mislimo da tako treba biti“

 

Novi prijevod Biblije sadržavat će veće jezične promjene. Što to znači u praksi? Možete li nam dati nekoliko primjera?

I prijašnji prevoditelji, primjerice fra Jerko Fućak, bili su u svoje vrijeme svjesni da su neke jezične odlike prijevoda zastarjele, napose glagolska vremena poput imperfekta. I prije je, dakle, postojala svijest da čitatelje ne treba zbunjivati dodatno arhaizmima, neprirodnim redom riječi ili glagolskim vremenima koja su izumrla. Tradicija prevođenja prečesto je preuzela lik latinskog prijevoda koji nema veze s izvornikom. Načelno nema potrebe govoriti Duh Sveti, što je red riječi iz latinskog, ako je u duhu hrvatskog Sveti Duh – a tako piše i na Baščanskoj ploči, uostalom. Nadalje, u Bibliji se Isus naziva „jaganjcem“ iako to uopće nije riječ hrvatskog standardnog jezika – da jest, išli bismo na jagnjetinu, a ne idemo, nego na janjetinu; takvih primjera ima više. Mnoge riječi u dosadašnjim prijevodima u jeziku imaju jedno značenje, a samo u Bibliji drugo, što otežava čitanje. Mogu dati za primjer riječ „mrmljati“ koja inače znači „tiho i nerazumljivo govoriti“, ali u poznatim epizodama Starog zavjeta, kad Izraelci „mrmljaju pod šatorima“, značenje je očito drugačije: rogoboriti, prigovarati, buniti se… Zašto to onda tako ne prevesti? Na koncu, vjernicima će biti zanimljivo da se u prijevodu više neće spominjati Božje ime. Prije pola stoljeća bila je svojevrsna moda da se Božje ime koristi što više, no u međuvremenu je prevladalo mišljenje da to nije primjereno, tako da se svuda u svijetu danas piše GOSPODIN velikim slovima ondje gdje u izvorniku stoji tetragram Božjeg imena.

S kojim ste se izazovima, kao redaktor za stil i vanjski urednik novoga prijevoda, susretali tijekom rada na projektu?

Na tom sam poslu angažiran zajedno s kolegom Markom Alerićem s Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. Najteži je izazov bio na samom početku, kada je trebalo odrediti kakav će biti općeniti jezični lik prijevoda. Dogovorom urednika i suradnika došlo se do zajedničke odluke da jezik bude suvremen, čime se na neki način prekida s tradicijom. Temeljna je želja bila da prijevod bude razumljiv, a ne da kada pročitate nešto u Bibliji, morate nekoga zamoliti da vam to prevede na hrvatski – dakle, da nam ne treba prijevod prijevoda. Lako je bilo reći, ali teško je to provesti. Mi po inerciji preskačemo mnoge retke u Bibliji jer ih zapravo ne razumijemo, ali mislimo da tako treba biti. Trebalo je stati uz svaki redak i vidjeti o čemu je riječ – a opet ne smije se otići u drugu krajnost i umjetno pojednostavljivati nešto što mora biti teško i nad čime se treba zamisliti. Pokazalo se da smo često robovi uvriježenog prijevoda i da ga papagajski ponavljamo iako nemamo pojma što znači.

 

„Predivno iskustvo u kojem sam više dobio nego dao“

 

Što Vama osobno znači suradnja na jednom takvom projektu?

Veliko zadovoljstvo. S profesionalne strane, to je najveći mogući izazov i svatko tko radi na tome projektu osjeća to kao čast i odgovornost. Zbog toga sam silom prilika morao mnogo toga naučiti, a učenje je uvijek lijepo. Upoznao sam mnoge zanimljive ljude, otkrio sam mnoge aspekte Biblije koji bi mi ostali skriveni, pročitao sam mnoge predivne stranice. Predivno iskustvo u kojem sam više dobio nego dao. I, iznad svega, Biblija je Božja riječ – ona je knjiga koja čita vas. Pred njom se ne može ne biti ponizan.

Kada bi novi hrvatski prijevod trebao biti gotov?

U Zagrebu je objavljen mali zbornik s ulomcima, a u Sarajevu Evanđelje po Luki, no na čitavu Bibliju trebat će čekati još bar godinu dana. Čeka se još na dvije manje knjige Starog zavjeta, a vjerojatno će i urednici htjeti sve još jednom pregledati prije objavljivanja. Međutim, posao nikad neće biti gotov. Odmah će trebati početi raditi na drugom, popravljenom izdanju, pa na trećem… a onda će već doći vrijeme da se započne rad na novom prijevodu.

Gabriela Jurković; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

  • 19
  •  
  •  
  •  
3 komentara

3 Comments

  1. Milka

    17. siječnja 2019. at 13:02

    Ovo mi se ne dopada!
    Prije pola stoljeća bila je svojevrsna moda da se Božje ime koristi što više, no u međuvremenu je prevladalo mišljenje da to nije primjereno, tako da se svuda u svijetu danas piše GOSPODIN velikim slovima ondje gdje u izvorniku stoji tetragram Božjeg imena.

    A Bog kaže ovako Izlazak 3:15
    : ‘Ja jesam’ posla me k vama.« 15Dalje je Bog Mojsiju rekao: »Kaži Izraelcima ovako: ‘Jahve, Bog vaših otaca, Bog Abrahamov, Bog Izakov i Bog Jakovljev, poslao me k vama.’ To mi je ime dovijeka, tako će me zvati od koljena do koljena.«
    Znači da ime Jahve treba ostati zauvijek !!!

  2. Milka

    17. siječnja 2019. at 13:26

    Biblijsko društvo nije vjerska organizacija nego izdavačko poduzeće kojemu je cilj prijevod, tiskanje i distribucija Biblija.

    Ja ovdje vidim drugi cilj,a to jest da izbace ime Jahve Boga našega,a Bog kaže:
    “To mi je ime dovijeka, tako će me zvati od koljena do koljena.«

  3. Ivan

    29. siječnja 2019. at 9:12

    U tim novim prijevodima Biblije neke citate skroz izostave,a ne rečenice preoblikuju da imaju skroz drugo značenje i Isusovo božanstvo na taj način umanjuju.

U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Portal Book.hr osim tekstova iz tiskanoga izdanja časopisa Book, nudi dodatne zanimljive i važne teme. Naša je želja doprijeti do ljudi, posebno mladih, koji su iz bilo kojeg razloga privremeno ili trajno odustali od Boga i/ili Crkve; želimo im ponuditi Božju riječ na način na koji će je moći shvatiti i prihvatiti. Jednako tako želimo onima koji su u vjeri pomoći da ustraju i da napreduju u svojem odnosu prema Bogu i prema Crkvi.

Ponosni član obitelji Rhema

Zaklada Rhema

Pratite nas

Pratite nas na Facebooku Pratite nas na Instagramu Pratite nas na Twitteru Pratite nas na Youtubeu

Kontakt

PORTAL I ČASOPIS BOOK
Franje Gažija 2
48 000 Koprivnica, HrvatskaTelefon: +385 (0)95 206 5421 | +385 (0)48 210 104

Sva prava pridržana © 2017. Ustanova Kristofori. Izrada: Kosinus.hr

Na vrh