Čitamo knjigu

Bolna točka prošlosti pape Franje, uloga koju je imao u vrijeme diktature Nikada nijedan moderni papa nije govorio tako brutalno iskreno o svojim pogreškama i neprimjerenostima na rukovodećemu položaju

Foto: Unsplash Kai Pilger 

 

Porazi oblikuju vođe ili ih zauvijek odbacuju. Papa Franjo, u intervjuu svojemu subratu, isusovcu Antoniju Spadaru za časopis „La Civiltà Cattolica“, otvara se u neočekivanoj ispovijedi: „Moj je stil upravljanja kao isusovca u početku imao brojne nedostatke. Bilo je to teško vrijeme za Družbu: nestala je jedna čitava generacija isusovaca. Zbog toga sam jako mlad bio izabran za provincijala. Imao sam 36 godina, koja ludost. Trebalo se suočiti s teškim situacijama…“

„Svoje sam odluke donosio“, priča papa Bergoglio, „naglo i personalistički… Na kraju se ljudi umore od autoritarizma. Moj brz i autoritaran način donošenja odluka doveo je do ozbiljnih problema i optužbe da sam ultrakonzervativac.“

Bergoglio dolazi na čelo isusovaca Argentine i Paragvaja 1973. (sve do 1979.). Nakon tri godine državni udar dovodi na vlast vojnu huntu, kojoj je na čelu bio general Jorge Rafael Videla, koji uspostavlja represivan režim, posebno okrutan prema frakciji peronističkih i marksističkih gerilaca.
Bilanca diktature, koja završava tek 1983., bit će trideset tisuća ubijenih, mučenih ili nestalih: desaparecidosa.
To je vrijeme kada mnogi isusovci daju potporu postkoncilskoj reformi, snažnomu društvenom zalaganju i teologiji oslobođenja. „Svoje sam odluke donosio“, priča papa Bergoglio, „naglo i personalistički… Na kraju se ljudi umore od autoritarizma. Moj brz i autoritaran način donošenja odluka doveo je do ozbiljnih problema i optužbe da sam ultrakonzervativac.“ Spadaro bilježi. Nikada nijedan moderni papa nije govorio tako brutalno iskreno o svojim pogreškama i neprimjerenostima na rukovodećemu položaju.

„Proživio sam vrijeme duboke nutarnje krize dok sam bio u Córdobi. …“

Pred snimačem Papa nastavlja: „Proživio sam vrijeme duboke nutarnje krize dok sam bio u Córdobi. Eto, ne, zasigurno nisam bio poput blažene Imelde [besprijekoran svetac], no nikada nisam bio desničar. Moj autoritaran način donošenja odluka stvarao mi je probleme.“1

Argentinski novinar Horacio Verbitsky odavno tvrdi da je isusovački provincijal ostavio na milost i nemilost vojnika te im praktički predao dvojicu isusovačke subraće – Orlanda Yoria i Francisca Jalicsa – otete 23. svibnja 1976. i mučene

Papine riječi dotiču bolnu točku njegove prošlosti, ulogu koju je imao u vrijeme diktature. Polemike su već započele u vrijeme kada je bio nadbiskup, a razbuktale su se nakon njegova izbora. Argentinski novinar Horacio Verbitsky odavno tvrdi da je isusovački provincijal ostavio na milost i nemilost vojnika te im praktički predao dvojicu isusovačke subraće – Orlanda Yoria i Francisca Jalicsa – otete 23. svibnja 1976. i mučene u zloglasnoj školi ESMA (Escuela de mecánica de la Armada), gdje su u zatvoru proveli više od pet mjeseci.

Nastavak čitajte u knjizi „Franjo među vukovima. Tajna jedne revolucije“ autora Marca Politija. Dopuštenje izdavača vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Više o knjizi možete saznati ovdje, a kupiti ju ovdje.

Ova knjiga ne govori samo vjernicima, samo manje poznate stvari o papi Franji nego se njezin autor bavi i Papinim prethodnicima, ali i, općenito, trenutnom situacijom u Crkvi na svjetskoj razini, a posebno Crkvom u Vatikanu.

Preporučamo ti i ovaj ulomak iz iste knjige:

„Ako si ti Papa, ja sam Napoleon“ 

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh