Ivana Ćosić

PROMIŠLJANJE KOJE JE DOBRO PROČITATI

Blagdanska depresija? Logoterapeutkinja objašnjava što se krije iza toga stanja Kroz tjedan ili veći dio godine, kada pričamo o blagdanskoj depresiji, ljudi su zagušeni svakodnevnim i radnim obvezama, pritiscima, rasporedom. Takav tempo teško nam dozvoljava pogledati u sebe, osluhnuti koja je najsnažnija emocija koju upravo doživljavamo i koja je potreba iza nje. A kada smo pritisnuti teškim osjećajima, specifičan je bijeg i on često vodi upravo u okupiranost obvezama. Kada napokon dođe vikend, postajemo svjesni praznine i osamljenosti.

Blagdanska depresija? Logoterapeutkinja objašnjava što se krije iza toga stanja

Foto: Shutterstock

 

Nedjeljna neuroza

Imate li iskustvo praznine tijekom vikenda ili u blagdansko vrijeme? Osjećate li blago depresivno stanje u smiraj nedjeljnog/blagdanskog dana? Kako doživljavate blagdane? Jesu li i oni ispunjeni tugom ili tjeskobom? Viktor Frankl je dao naziv tom stanju, a zove se nedjeljna neuroza. Specifična je za moderno doba jer čovjeka pogađa egzistencijalna praznina, odnosno nedostatak smisla. Kroz tjedan ili veći dio godine, kada pričamo o blagdanskoj depresiji, ljudi su zagušeni svakodnevnim i radnim obvezama, pritiscima, rasporedom. Takav tempo teško nam dozvoljava pogledati u sebe, osluhnuti koja je najsnažnija emocija koju upravo doživljavamo i koja je potreba iza nje. A kada smo pritisnuti teškim osjećajima, specifičan je bijeg i on često vodi upravo u okupiranost obvezama.

Kada napokon dođe vikend, postajemo svjesni praznine i osamljenosti. Konzumerističko društvo nameće nedostižne ideale sreće, ljepote, uspjeha, bogatstva te potiče zaborav i potiskivanje. Današnjem je čovjeku jako teško oduprijeti se površnosti  i nositi se s odgovornošću naspram izazova koje život svaki dan stavlja pred nas.

Šte se skriva iza blagdanske depresije?

  1. Uspoređujete se s drugima, likovima iz reklama, objavama na društvenim mrežama, sadašnja vremena sa sjetnim sjećanjima iz prošlosti

Apsolutna pogreška je uspoređivati se s bilo kime. Jedino je dopušteno uspoređivati se sa samim sobom; onim od „jučer“, kao poticaj da danas budete bolja verzija sebe. Reklame i sjajni profili prijatelja na društvenim mrežama su – paravan. Želja za prodati nešto, proizvod ili bajkovitu sliku o sebi. Uživajte u slikama prijatelja, ali samo do razine – super si tu ispala, što jedino pouzdano i možete znati iz priloženog. A prošlost? Poznato je da je tu prisutno selektivno pamćenje, a ono čega se sjećamo neka bude vrijedan biser vaše životne ogrlice na koju nižete lijepa, vama, vrijedna iskustva. Budite sretni i zahvalni zbog njih.

Očekujete da će vas drugi usrećiti (a sreća je u vama), da će drugi znati što vi mislite i očekujete (a ni sami nemate tu nadnaravnu sposobnost), da će se okolina slagati s vašim mišljenjem (o ukusima se ne…), da ćete nekoga promijeniti

  1. Nerealna očekivanja

Kakva su vaša očekivanja u vrijeme blagdana? Nerealna su očekivanja ubojice dobrih odnosa. Očekujete da će vas drugi usrećiti (a sreća je u vama), da će drugi znati što vi mislite i očekujete (a ni sami nemate tu nadnaravnu sposobnost), da će se okolina slagati s vašim mišljenjem (o ukusima se ne…), da ćete nekoga promijeniti (Zato što se „dobri“ prema njemu? Teško). Ako će vaša primarna briga biti vlastiti doprinos sebi i bližnjima, kako usrećiti bližnje, njihova radost će umnožiti vaš osjećaj sreće. Probajte, sigurno pali!

  1. Visoka razina stresa

Mora li vaša lista poslova biti toliko dugačka? Moraju li pokloni biti skupi? Postavljate neostvarive ciljeve u vremenskom ograničenju koje imate? Nemojte biti mazohist. Usporite tempo, učinite što možete, koliko možete, s ljubavlju i bit će – savršeno! A ako vas stresira još i susret s članovima obitelji s kojima se baš i ne slažete, ili promijenite stav i recite ništa mi neće ovaj dan pokvarit ili odgodite susret za neku drugu priliku jer ove blagdane provodite u društvu koje je vama ugodno… Ne preuzimajte ulogu žrtve, molim vas!

Ako se fokusirate na to što niste u vezi ili imate loš odnos, ili nemate stan/kuću kojom biste fascinirali rođake ili dovoljan prihod da si uplatite zimovanje na nekom dalekom, tropskom odredištu – znajte da ste izgubili najvažniji uvjet za sreću, a to je…

  1. Kraj godine, podvlačenje crte

Često smo podložni, krajem godine, biti kritični prema sebi, nezadovoljni učinkom ili financijama. Mnogi se opterećuju svime što im nedostaje u životu, a ljudi oko njih su na vrhuncu raspoloženja. Ako se fokusirate na to što niste u vezi ili imate loš odnos, ili nemate stan/kuću kojom biste fascinirali rođake ili dovoljan prihod da si uplatite zimovanje na nekom dalekom, tropskom odredištu – znajte da ste izgubili najvažniji uvjet za sreću, a to je ZAHVALNOST. Svake večeri promislite: za što sve danas mogu zahvaliti?

Ako ste se pitali što je smisao života, V. Frankl dajem odgovor – živjeti odgovorno. Svaki dan odgovarati na životne zadatke odgovorno prema sebi, Bogu, bližnjima, poslu, okolini… puno posla, zar ne? Imate li vremena za depresiju? Ne bih baš rekla.

I za kraj još nekoliko savjeta:

  • Budite iskreni prema sebi, svojim osjećajima, pobrinite se za sebe. Ne utapajte teške osjećaje u alkoholu ili opijatima. Ako se sami ne možete nositi s njima, dogovorite termin razgovora sa stručnom osobom.
  • Izađite van, u prirodu, svaki dan! Prošećite, vježbajte jer kretanje poboljšava raspoloženje.
  • Blokirajte negativne misli, okupirajte ih zahvalnošću.
  • Volontirajte! Dokazano je da volontiranje pomaže protiv depresije i anksioznosti. Neka vaše misli budu usmjerene na usrećivanje drugih i sigurno nećete biti usamljeni.
  • Nemojte se iscrpljivati pokušavajući zadovoljiti očekivanja i potrebe sviju oko vas. Postavite granice. Štite sebe i uživajte u odnosima znajući reći „da“ ili „ne“, ovisno o prilici.

Osjećaj usamljenosti može se javiti i iz objektivnih razloga, zbog gubitka bliskog člana obitelji ili nemogućnosti da provedete Božić sa svojom obitelji. Nemojte se povući u sebe. Budite borac, usvojite savjete iznad, osvrnite se oko sebe i pružite ono što imate, ljubav i zajedništvo.

 

Autorica: Ivana Ćosić, logoterapeutkinja

Logoterapija je treća bečka psihoterapijska škola. Viktor Frankl je osnivač koji je dokučio smisao života i  ponovno uveo u antropološku sliku čovjeka duhovnu dimenziju. Pošto se duh ne može razboljeti, on je izvrsno uporište kada ne vidimo rješenje. Liječenje smislom je vrlo učinkovito kao i tehnike koje se primjenjuju u logoterapiji.

Ivana Ćosić, uz individualnu terapiju, pokreće novi ciklus logoterapijske edukacije i radionica.

Prijavite se na broj 091/6555 307 ili [email protected] ili https://www.instagram.com/psihoterapija.logoterapija?r=nametag.

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Najčitanije

Na vrh