Duhovnost

AMERIKANIZACIJA BOŽIĆA

Fra Zvjezdan Linić: Kao i prije dvije tisuće godina u Betlehemu, Isus je i danas nepoželjan u svijetu Stanje depresija može biti izvor energije, nade. Pravi primjer su sveci: osoba s depresivnom strukturom ličnosti može mnogo bolje vjerovati u Boga koji nas izbavlja, koji pomaže svladati patnju i bol…

Fra Zvjezdan Linić: Kao i prije dvije tisuće godina u Betlehemu, Isus je i danas nepoželjan u svijetu

Polazište za kratko ali i ozbiljno razmišljanje daju mi neke vijesti i informacije koje stižu s različitih strana svijeta, a posebno iz Sjedinjenih Država.


Školske vlasti u nekim okruzima u New Jerseyu i na Floridi zabranile su pjevanje božićnih pjesama. Gradonačelnik Somervillea u Massachussettsu ispričao se što je gradski blagdanski domjenak greškom nazvao božićnim domjenkom. U šoping centrima diljem zemlje prodavači su upozoreni da čestitajući kupcima ne govore: Sretan Božić, nego: Sretni blagdani, kako se Afroamerikanci koji obilježavaju Kwanzaa, ili Židovi koji slave Hanuku, ili muslimani i ateisti ne bi uvrijedili čuvši čestitku koja ne odražava njihove osjećaje. List Wichita Eagle iz Kanzasa objavio je ispravak jer je autor jednog članka, pišući o zimskom festivalu koji je zamijenio javno obilježavanje Božića, umjesto općinsko greškom napisao božićno drvce. U mnogim školama umanjen je sadržaj Božića. Ondje gdje smije Djed Božićnjak ili Djed Mraz ne smije Isus. Gdje se smiju čuti “Zvončići” ne smije se čuti “Tiha noć”. A u nekim školama u Italiji ime Isus se u božićnim pjesmama zamijenilo nekom neutralnom riječju, kao npr. krepost ili dobrota, kako bi te pjesme mogla pjevati i nekršćanska djeca.

„Puno se priča o Djedu Božićnjaku, ali nema više spomena o Isusu…“

Na programima hrvatske televizije, kao i na programima drugih televizija, u ovo se vrijeme puštaju razni “prigodni” filmovi. Ti su filmovi uglavnom simpatični. Ipak, sve je manje Isusa. Puno se priča o Djedu Božićnjaku, ali nema više spomena o Isusu. Nema ni malog ni velikog Isusa. Božić je sve više praznik, a sve manje blagdan. Sve je više jedan od neradnih dana koji uvijek dobro dođu, a sve manje dan koji poručuje sadržaje vjere, one kršćanske koja je u temeljima ne samo naše domovine Hrvatske, nego i u korijenima Europe i njezine kulture, pa i čitavoga svijeta. Ali tu kao da sve izmiče vjerskim naglascima. U nekoj liberalističkoj težnji za lažnom solidarnošću niječe se vlastiti identitet.

A jasno je svima da nema ni istinite solidarnosti niti iskrene ljubavi prema bližnjemu ako niječemo vlastitu osobnost, svoje korijene. Takav amerikanizirani Božić, Božić bez Boga, bez Isusa, bez Djevice Marije, Božić s velikim i rasvijetljenim borovima – to je Božić bez jaslica. Tu više nema mjesta za njih. Ponavlja se povijest. Za njih nije bilo mjesta u svratištu. Potražili su sklonište u štali. I tu se dogodilo čudo. Tko zna, nije li i današnji svijet na sličan način potisnuo Isusa iz svojih stanova i radnih mjesta, iz metropola i javnih trgova. Zakon dopušta vjernicima slaviti vjerska slavlja u crkvama, ali tzv. “civilna” društva i države nastoje zadržati ustaljene navike, no ne Žele prihvatiti pravila života od onoga koji je svojim rođenjem došao uljuditi ovaj svijet.

Ulomak iz knjige Dobra strana života autora fra Zvjezdana Linića.

Izdavač: Teovizija.

Priredila Gabriela Jurković; Book.hr

  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
Klub prijatelja
Na vrh