Svetac dana

9. OŽUJKA

Sveta Katarina Bolonjska – klarisa, mističarka i zaštitnica umjetnika Očeva smrt i majčina druga udaja snažno su uzdrmali Caterinu i ona se odlučila posve posvetiti Bogu. Napustila je 1427. kneževski dvor u Ferrari i pridružila se skupini mladih plemkinja na čelu s Lucijom Mascheroni, koje su živjele prema pravilima svetog Augustina...

Sveta Katarina Bolonjska – klarisa, mističarka i zaštitnica umjetnika

Osnovni podaci

Rođena 1413. u Bologni (Italija)
Preminula 1463. u Bologni (Italija)
Svetom ju je 1712. proglasio papa Klement XI.
Pripadala redu klarisa


Talijanska redovnica klarisa i mističarka

Sveta Katarina Bolonjska, talijanska redovnica klarisa i mističarka, rođena je 8. rujna 1413. u Bologni kao Caterina de’ Vigri, kći ferarskog patricija Giovannija de’ Vigrija i Benvenute Mammolini. Njezin otac bio je doktor prava, u službi gospodara Ferrare, markiza Niccolòa III. d’Estea. Caterinu je u Bologni odgajala majka, a već je od malih nogu učila i latinski jezik. Došla je, 1424. godine, s ocem na ferarski dvor, gdje je boravila kao dvorska dama. Isticala se je elegancijom, načinom izražavanja, prirodnom otmjenošću i smislom za umjetnost. Osobito je voljela pjesništvo, glazbu i slikarstvo, a ta je ljubav opstala i u njezinu redovničkom životu. Očeva smrt i majčina druga udaja snažno su uzdrmali Caterinu i ona se je odlučila posve posvetiti dragom Bogu. Napustila je 1427. kneževski dvor u Ferrari i pridružila se skupini mladih plemkinja na čelu s Lucijom Mascheroni, koje su živjele prema pravilima svetog Augustina. Bile su to za nju godine teških unutarnjih kriza, napasti i raznih poteškoća.

Imenovana predstojnicom samostana

Caterina je 1432. zajedno sa svojim prijateljicama stupila u franjevački samostan Corpus Christi u Ferrari, gdje su prihvatile pravila svete Klare, koje je odobrio papa Inocent IV. Bogata plemkinja i dvorska dama, u samostanu je obavljala službu pekarice i vratarice, te neke teške i grube poslove. Postala je zatim uspješna i omiljena učiteljica novakinja, a glas o njezinim uspjesima stigao je i do njezine rodne Bologne. Zbog toga je u Ferraru stiglo poslanstvo iz Bologne s molbom da se i u Bologni otvori samostan klarisa. Za taj zadatak odabrana je Caterina, koja je imenovana predstojnicom novog samostana. Samostan klarisa Corpus Christi u Bologni sa 18 redovnica i Caterinom kao predstojnicom otvoren je u srpnju 1456. Poslije je uz samostan podignuta i crkva, a Caterina je bila poglavarica te redovničke zajednice, s prekidom od tri godine, sve do smrti.

Neraspadnuto tijelo

Pripisuju joj se mnoga čudesa, viđenja, ukazanja i proročanstva. Obratila je mnoge grešnike i spasila mnoge duše. Njezina snažna osobnost utisnula je neizbrisiv pečat na život u bolonjskom samostanu, ali i na talijansku kulturu i umjetnost onog vremena. Bila je istaknuta spisateljica i pjesnikinja (pisala ja na latinskom i talijanskom jeziku), slikarica i ilustratorica te nadarena glazbenica. Njezino je najznačajnije djelo „Sedam duhovnih oružja“, napisano 1438., a tiskano 1475., koje je doživjelo mnoga izdanja, a u kojem pokazuje put i način na koji će duša stići k svojemu vječnom cilju. Caterina je preminula u Bologni na današnji dan, 9. ožujka 1463. Odmah poslije njezine smrti vjernici su je počeli častiti kao sveticu, a na njezinu grobu dogodila su se mnoga čudesa. Tijelo joj je ostalo neraspadnuto sve do današnjih dana, a čuva se u kapeli samostana klarisa u Bologni. Svetom ju je 22. svibnja 1712. proglasio papa Klement XI. Zaštitnica je umjetnika, slikara i Umjetničke akademije u Bologni.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

  • 19
  •  
  •  
  •  
Na vrh