Svetac dana

7. VELJAČE

Blaženi Pio IX. – papa koji je proglasio dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije Proglasio je 8. prosinca 1854. dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije, a u teškim političkim previranjima otvorio je 8. prosinca 1869. I. vatikanski sabor, na kojem je 1870. izglasana dogma o papinskoj nepogrešivosti...

Blaženi Pio IX. – papa koji je proglasio dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije

Osnovni podaci


Rođen 1792. u Senigalliji (Italija)
Preminuo 1878. u Rimu (Italija)
Blaženim ga je 2000. proglasio papa Pavao II.
Trajanje pontifikata: od 1846. do 1878.

Blaženi Pio IX., 255. rimski biskup, nakon svetog Petra papa s najdužom vladavinom (31 godina, 7 mjeseci i 23 dana), rođen je 13. svibnja 1792. kao Giovanni Maria Mastai Ferretti u Senigalliji, u aristokratskoj obitelji, kao deveto dijete grofa Girolama Mastaija Ferrettija i Caterine Solazzi. Nježan, pobožan i inteligentan dječak, školovao se od 1802. do 1809. kod redovnika pijarista, na slavnom plemićkom kolegiju u Volterri, a zatim je u Rimu započeo studij filozofije i teologije. Napustio je Rim 1810. zbog političkih previranja, a ponovo se vratio 1814. kako bi se pridružio papinskoj plemićkoj gardi. U to je vrijeme bolovao od epilepsije pa je njegov zahtjev odbijen. Nastavio je u Rimu studij teologije i završio ga 1818., a u travnju 1819. zaređen je za svećenika. Na početku službovanja, bio je rektor sirotišta i gostinjca Tata Giovanni u Rimu, a od 1823. do 1825. boravio je u Čileu kao član papinog izaslanstva. Po povratku u Rim postao je ravnatelj Gostinjca svetog Mihaela. U svibnju 1827. papa Leon XIII. imenovao ga je nadbiskupom Spoleta (Umbrija), papa Grgur XVI. postavio ga je 1832. za nadbiskupa Imole, a 1839. imenovao ga je kardinalom. 

Velike zasluge Pija IX. za Crkvu u Hrvata

Grgur XVI. umro je 1846. i kardinal Mastai Ferretti izabran je za novog papu. Uzeo je ime Pio IX., a njegov izbor izazvao je veliko iznenađenje jer su pretežno konzervativni kardinali izabrali kandidata poznatog po liberalnim stajalištima. Odmah po stupanju na papinsko prijestolje Pio IX. pomilovao je više od tisuću zatvorenika i zajamčio slobodu prognanicima. Osnovao je civilnu vladu i stavio je pod nadzor parlamentarne skupštine, te je zatražio od svojih ministara da reformiraju građansko pravo, kazneni sustav i javno obrazovanje. Odjek njegovih mjera bio je velik u Europi i svijetu, a posebno u Italiji koja je glasno klicala „liberalnom papi“. Sve se naglo promijenilo kada se Pio IX. nije htio stati ni na čiju stranu u ratu između kralja Karla Alberta Savojskog i Austro-Ugarske. Nakon revolucije 1848. godine, pred kojom je pobjegao u Gaetu, zauzeo je konzervativno stajalište. Uz pomoć francuske vojske ponovno je, 1850. godine, osvojio Rim i Papinsku Državu. 

Velike su zasluge Pija IX. i za Crkvu u Hrvata. Uz zalaganje hrvatskog bana Josipa Jelačića, uzvisio je 1852. Zagrebačku biskupiju na rang metropolije i nadbiskupije, a zagrebačkog nadbiskupa Jurja Haulika imenovao je 1856. kardinalom. Kardinalom je 1877. proglasio i zagrebačkog nadbiskupa Josipa Mihalovića. Proglasio je 8. prosinca 1854. Dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije, a u teškim političkim previranjima otvorio je 8. prosinca 1869. I. vatikanski sabor, na kojem je 1870. izglasana Dogma o papinskoj nepogrešivosti. Svojim mudrim savjetima pomogao je svetom Ivanu Boscu utemeljiti salezijansku družbu, tako da je zaslužio naziv „Don Boscov papa“. Giuseppe Garibaldi osvojio je 1870. s pijemontskom vojskom cijelu državu i Rim, a Papinsku Državu priključio je Italiji. Papa je odbio ponuđeni „Zakon o jamstvima“ i proglasio se „vatikanskim zatočenikom“.

Prvi papa koji je snimljen fotografskim aparatom

Pontifikat Pija IX. činio se na prvi pogled poraznim zbog nestanka Papinske Države, ali je znatno ojačao duhovni autoritet pape. Smatrajući se zatočenikom, više nikada nije napustio Vatikan, a njegovo dobrovoljno zatočeništvo donijelo mu je opće simpatije izvan Italije i pridonijelo ugledu Svete Stolice. Sukobio se je s Njemačkom zbog progona katolika (Kulturkampf). Uveo je crkvenu hijerarhiju u Englesku i Nizozemsku, osnovao 29 novih nadbiskupija i 132 biskupije, proglasio 123 kardinala. Zauzimao se je za širenje misija u Africi i Aziji, a zaslužan je i za jačanje pobožnosti prema Srcu Isusovu i marijanskih pobožnosti. Najduži pontifikat u povijesti Crkve završio je na današnji dan, 7. veljače 1878. Papa Pio IX. umro je u Vatikanu, u 86. godini života. Želio je da ga pokopaju u bazilici svetog Lovre izvan zidina, ali je iz političkih razloga najprije pokopan u bazilici svetog Petra. Kada su ga nakon tri godine prebacili u baziliku svetog Lovre, učinili su to tajno, jer je jedna fanatična antiklerikalna skupina htjela njegovo tijelo baciti u Tiber. Pio IX. bio je prvi papa koji je snimljen fotografskim aparatom. Blaženim ga je proglasio 3. rujna 2000. papa Ivan Pavao II.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

  • 31
  •  
  •  
  •  
  •  
Klub prijatelja
Na vrh