Svetac dana

28. SVIBNJA

Sveti German Pariški – „otac siromaha“ I kao biskup živio je poput monaha; potpuno se posvetio brizi za duše svojih vjernika, ozdravljao je bolesnike i obratio na tisuće grešnika…

Sveti German Pariški – „otac siromaha“

Današnji je sveti zaštitnik German, biskup Pariza i „otac siromaha“. Rodio se oko 496. godine, nedaleko od francuskog grada Autuna (Burgundija), kao sin plemenitih galsko-rimskih roditelja. Studirao je u Avallonu i Luzyju, pod vodstvom svoga rođaka, svećenika Scapiliona. Sa 34 godina za svećenika ga zaredio sveti Agrippinus iz Autuna. Zbog njegovog uzornog života, redovnici benediktinskoga samostana Saint-Symphorien kod Autuna izabrali su ga za opata. Svidio se franačkom kralju iz merovinške dinastije, Childebertu I., pa je 555. imenovan za biskupa Pariza. Bio je duhovni učitelj svetog Bertranda iz Le Mansa i svetog Droctoveusa. Izliječio je kralja Childeberta od neke opake bolesti, odvratio ga od razuzdanog života i nagovorio ga da iskorijeni poganske običaje u svojoj kraljevini. Kralj mu je 558. u znak zahvalnosti sagradio crkvu svetog Vinka, uz koju je kasnije podignut i samostan koji je pod imenom Saint-Germain postao najznačajnijim pariškim samostanom i duhovnim središtem Zapada.


Po njemu i njegovu samostanu nazvana je i jedna od najljepših pariških četvrti, Saint-Germain-des-Prés

Odlikovao se je dobrotom srca, visokom naobrazbom, asketskim životom i dobrotvornim djelima. I kao biskup živio je poput monaha; potpuno se posvetio brizi za duše svojih vjernika, ozdravljao je bolesnike i obratio na tisuće grešnika. Otac siromaha, vrsni propovjednik i glasoviti mirotvorac, više puta je posredovao u različitim vladarskim sukobima i neprestanim ratovima. Sudjelovao je na crkvenim saborima u Parizu i Toursu. Preminuo je na današnji dan, 28. svibnja 576. godine u Parizu. Svetim ga je proglasio 754. papa Stjepan II. Po njemu i njegovu samostanu nazvana je i jedna od najljepših pariških četvrti, Saint-Germain-des-Prés, mnoge ustanove i najuspješniji pariški nogometni klub. Stoljećima su se, u slučaju pošasti kuge i različitih kriza, ulicama Pariza nosile njegove relikvije. Zazivaju ga kod požara i groznice, a zaštitnik je zarobljenika, zatvorenika, glazbenika te mnogih naselja, biskupija, župa i crkava.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Komentirajte
Komentiraj
U komentarima je zabranjeno vrijeđanje na bilo kojoj osnovi. Komentari koji sadrže uvredljive poruke ili neprimjerene izraze bit će uklonjeni.

Reci što misliš

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Najčitanije

Na vrh