Svetac dana

27. LIPNJA

Sveti Ćiril Aleksandrijski – svetac kojega štuje i istočna i zapadna Crkva Kao sveca štuju ga i istočna i zapadna Crkva. Papa Leon XIII. proglasio ga je 1893. i crkvenim naučiteljem

Sveti Ćiril Aleksandrijski – svetac kojega štuje i istočna i zapadna Crkva

Sveti Ćiril rođen je u Jeruzalemu oko 376. godine. Roditelji su mu bili kršćani pa su i svoje dijete poučili i odgojili u kršćanskom duhu. Uveden je u monaški život, u poznavanje Svetog pisma i raznih crkvenih pisaca. Zaređen je za đakona i svećenika u doba oštrih teoloških raspravljanja, političkih i unutar crkvenih sukoba. Postao je jeruzalemskim biskupom.


Ovaj je sveti biskup i crkveni otac veoma poznat kao vrstan kateheta. Kroz svoje 24 kateheze, u kojima je razvio i protumačio vjerske istine, prema tome i nauk o tri kršćanska sakramenta inicijacije; o krstu, potvrdi i Euharistiji, dao nam je vrlo vrijedan uvid u svoje doba. Ćiril je bio čovjek koji je znao govoriti jasno i neposredno pa je bio razumljiv i ljudima bez naobrazbe.

Nevin otjeran u progonstvo

Jedno je vrijeme vrlo plodno i nesmetano djelovao, ali se kasnije upustio u raspru s Akacijem iz Cezareje, koji je bio napola arijanac, a smetalo ga je da je Prvi nicejski sabor u svome 7. kanonu dao počasni primat jeruzalemskom biskupu.

Radilo se je o posve ljudskom prestižu, želji za vlastitim ugledom. Zato je oklevetao Ćirila podvalivši mu vjerske zablude te da je prodao neki dragocjeni crkveni palij. I Ćiril je prognan u Tarz. Ondje je svojim propovijedima zadobio naklonost kršćanskog puka i biskupa. Oni su u njemu upoznali pravovjernog biskupa i čovjeka bez mane koji je nevin otjeran u progonstvo. Od 38 godina svoga biskupstva, Ćiril je 16 proveo u izgnanstvu. Prvi carigradski opći sabor 381. priznao mu je pravovjernost i zakonitost biskupovanja na jeruzalemskoj biskupskoj stolici. Ćiril je sve svoje muke podnio uspravna značaja, ne klanjajući se nikomu osim istini o kojoj mu je svjedočila i Crkva, ali i njegova savjest. Sveti je Ćiril u svojim propovijedima i spisima ispovijedao pravovjeran nauk o Presvetom Trojstvu i o Kristu.

Ispovijed jedinstva božanske naravi

Ispovijedao je jedinstvo božanske naravi i borio se je protiv marcionita i sabelijevaca. Propovijeda vječno rođenje Sina od Oca i Njegovu istobitnost s Njime u božanstvu, u kraljevstvu, u volji, u djelima. Brani božanstvo Duha Svetoga tvrdeći da izlazi od Oca po Sinu. Podržava osobno jedinstvo u Kristu i bogomajčinstvo u Mariji (Constantino Vona). Sveti Ćiril prikazuje kršćanski duhovni život kao neprestani svjesni čin solidarnosti s Kristom, Bogočovjekom. Odlučno je naučavao Kristovu stvarnu prisutnost u Euharistiji. Današnjim bi teolozima sv. Ćiril mogao biti uzor i u tome što svoju misao crpi ne samo iz izvora Svetog pisma već i iz apostolske predaje. Sveti je Ćiril umro 444. godine.

Štuju ga i istočna i zapadna Crkva

Kao sveca štuju ga i istočna i zapadna Crkva. Papa Leon XIII. proglasio ga je 1893. i crkvenim naučiteljem. Sveti je Ćiril propovijedao pripravnicima za krštenje u bazilici koju je na Kalvariji dao sagraditi car Konstantin. To je mjesto bilo naročito prikladno za razmišljanje o Kristovoj muci. Evo nešto od toga duhovnog blaga, koje nas u korizmene dane može veoma obogatiti:

„Krist se je utjelovio i bio raspet. Zadesila ga je sudbina ljudskih bića osuđenih na smrt, ali ne za iste prijestupe. Nipošto ga nije privela k smrti želja za novcem, jer je riječju i primjerom naučavao odricanje. Nije bio osuđen ni zbog lošega morala. Ta sam je bez oklijevanja rekao: ‘Tko pogleda ženu s namjerom da je poželi, već je sagriješio preljubom.’”

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

  • 14
  •  
  •  
  •  
Na vrh