Foto: Shutterstock

Pedesetih sam godina prošloga stoljeća kao mladi pastor služio pastvi koja je uključivala podosta starijih osoba. Bio je zaista pravi užitak slušati njihove priče dok sam ih obilazio. Jedna mi je sitna starica tako povjerila svoju životnu priču – najmanje četrdeset puta godišnje! Uvijek sam se iznova čudio dok mi je prepričavala godine u kojima je bila predradnica u tvornici svile: kako nije bila svjesna činjenice da je već stotinu puta ponovila istu priču! Četrdeset bih puta na godinu slušao kako je nadmudrila svoga priglupoga i nadasve pristranoga šefa. Svaki je put način na koji je iznosila priču bio posve identičan, kao da se zaglavila igla na gramofonu! Slušao sam posve jednake stanke, udisaje, hihotanja, i prekrivanja usta uslijed iznenađenja.

Um Kristov u nama izvor je vječne mudrosti i slobode misli

(…) Svaki se kršćanin u svome umu mora suočiti s dvojakim problemom. Najprije mora iskorijeniti i uništiti uvriježene načine razmišljanja koje možda nikada nije ni prepoznao kao vidove robovanja. To, pak, ne može učiniti bez pomoći. Potom mora nastojati zasaditi nove korijene u Duhu Svetomu, u umu Kristovu.

Sveti je Pavao rekao: (…) mi imamo misao Kristovu (1 Kor 2,16). Kakve li blagoslovljene spoznaje. Činjenice, štoviše! Njegov je um, njegova misao, u nama! No, moramo znati da tjelesni um ne prepušta olako svoju vladavinu.

Um je Kristov (misao Kristova) u nama izvor vječne mudrosti i slobode misli, ali nam se valja osloboditi starih načina razmišljanja i naučiti kako svoje korijenje uroniti u Isusa te izgraditi načine po kojima ćemo dopustiti da nam Njegova misao ispuni sve kanale razmišljanja.

Nije nimalo lak zadatak preobraziti naš cjelokupni način razmišljanja u skladu s Riječi Božjom. To podrazumijeva kako izvanjsku, tako i unutarnju borbu. Naš je tjelesni um Herod koji želi ubiti Dijete Isusa što se u nama oblikuje, kada bi samo uspio doznati gdje i kako to učiniti.

Rano smo svojim umovima povjerili zadaću čuvanja i nadziranja svih naših putova. Sada kada smo ponovno rođeni te smo zamolili Duha Svetoga neka nas vodi, naš se tjelesni um neće dragovoljno odreći svoje vladavine. Naprotiv, dogodit će se da sluga želi postati gospodar. Poput čovjeka bezakonja, naš tjelesni um (…) u Božji hram zasjedne gradeći se Bogom (2 Sol 2,4). Mi smo, kao što znademo, hram Božji.

Zašto se ‘najpametniji’ teže prepuštaju Duhu Svetom

U psihološkome smislu, primarna zadaća našega uma nije misliti, planirati, niti pak upravljati. Ona je, naprotiv, izolirati. U ovome nas trenutku salijeću nebrojeni podražaji, koji dolaze od stolice na kojoj sjedimo, osvjetljenja, zvukova u prostoriji u kojoj se nalazimo i izvan nje, briga koje su negdje u pozadini naše svijesti i ne daju se otjerati, vrućine ili hladnoće, gladi, žeđi, raznih bolova, i tako dalje. Da naš um ne izolira većinu podražajâ, odlučujući pritom koje valja uzeti u obzir i reagirati na njih, nalazili bismo se u nepodnošljivome kaosu – nastojeći odjednom odreagirati na te stotine različitih podražaja!

To je dobar dar Božji bez kojega bismo izgubili zdrav razum. Ali, naš grešni um taj dobar dar promeće u zle svrhe. Promotrite samo tipičnu reakciju brojnih umnika na slobodno djelovanje Duha Svetoga u njihovu životu: ustvrdit će kako to djelovanje uopće ni nije od Boga. Izvest će složene argumente kojima će osuditi sve moguće zloporabe duhovnih darova, zanemarujući pritom svaki primjer njihova služenja u dobre svrhe. Jednako će tako njihov tjelesni um izolirati svaki biblijski tekst koji bi mogao ugroziti njihove stavove. Ono što se zaista nalazi u pozadini krštenja u Duhu Svetome nisu toliko darovi koje primamo, pa čak ni – u početku – plodovi koje možemo donijeti. Važno je tko ima nadzor. Bitka se vodi oko čelništva. Upravo zbog toga oni najvrsniji nerijetko posljednji primaju krštenje u Duhu, budući da su njihovi umovi u stanju služiti se većim arsenalom bistrine kako bi izbjegli gubljenje nadzora i njegovo prepuštanje Duhu Svetomu! Naša „smrt na Križu“ u trenutku obraćenja predstavlja neizmjernu prijetnju tome vladajućemu središtu odlučivanja u nama. Prvotni je cilj Duha Svetoga postaviti Isusa za Gospodara u svim područjima našega života. Krštenjem u Duhu Svetomu stoga umni rat ne završava, već naprotiv tek započinje! (…)

Naš tjelesni um nerijetko je posljednji neprijatelj koji u nama umire

Naš je tjelesni um nerijetko posljednji neprijatelj koji u nama umire. Isus je došao izbaviti sve one koji od straha pred smrću – (…) bijahu podložni ropstvu (Heb 2,15). Nije ovdje posrijedi strah od tjelesne smrti. Ona je, naprotiv, za kršćanina oslobođenje i nagrada. Smrt koje se bojimo jest smrt našega ja. Ne bojimo se čak toliko ni smrti loših navika za koje smo prepoznali kako nam narušavaju svjedočenje. I za tom smrću čeznemo, iako naš strah upravo otežava taj postupak. Posrijedi je smrt našega navodnoga nadzora nad samima sobom, nadmoći tjelesnoga uma nad svime što mislimo i činimo, strah od toga kakve bi se strašne stvari mogle dogoditi ako se odreknemo nadzora – upravo nas to stavlja u doživotno robovanje tjelesnome načinu razmišljanja! Značajno je kako je Isus razapet upravo na Golgoti – Lubanjskome, prebivalištu uma, prvome prebivalištu ljudskoga grijeha, opisanome u Knjizi Postanka 3,6: Vidje žena da je stablo dobro za jelo, za oči zamamljivo, a za mudrost poželjno: ubere ploda njegova i pojede. Dade i svom mužu, koji bijaše s njom, pa je i on jeo (podvukao autor).

Postupak umiranja vladavine našega tjelesnoga uma nad nama nalik je na zahtjev da skočimo s litice bez ikakva vidljiva osiguranja. Želimo povikati: „Ima li još tko ondje gore s kim bismo mogli porazgovarati, Gospodine?“ No, proturječje se sastoji upravo u tome što svatko tko se na tome stupnju ne odrekne svoga života, zapravo ga gubi (usp. Mt 16,25). Naime, zadržimo li tjelesni, umni nadzor nad samima sobom, vraćamo svoje ja na prijestolje i ponovno podilazimo sotoninoj prvoj napasti!

Onaj tko se prepusti, pronaći će istinsku slobodu. Čak i oni najmanje umno obdareni, primit će istinsku izvrsnost i mudrost, jer je um nadahnut Duhom Svetim istinski usklađen s „duhovnim stvarnostima”. (…)

Iz knjige „Preobraženi život” autorâ Johna Lorena i R. Lorena Sandforda. Više o knjizi možete saznati ovdje a kupiti ju ovdje. Dopuštenje izdavača za prenošenje ulomka vrijedi isključivo za portal Book.hr.

Tijekom travnja knjigu možete nabaviti po cijeni sniženoj za 30%! Popust je moguće ostvariti isključivo telefonskim putem na broj: 048/210-104 ili 095/206-5421 (10 – 16 sati).

Posebna pogodnost za sve naše kupce: poštarina za narudžbu u vrijednosti do 200 kn iznosi svega 10 kn dok je za narudžbu iznad 200 kn besplatna!