Sveta Julijana Falconieri, talijanska redovnica, utemeljiteljica Trećeg reda službenica Marijinih (Monache serve di Maria), rođena je oko 1270. u Firenci, u jednoj od najuglednijih firentinskih obitelji, kao kći Chiarissima i Riguardate Falconieri. Prve riječi koje je djevojčica naučila govoriti bila su imena Isusa i Marije. Bila je vrlo pobožna, a iznad svega voljela je klečati pred malim oltarom Majke Božje koji je sama izradila. Giulianin stric Alessio Falconieri bio je jedan od utemeljitelja Reda slugu Marijinih (servita). Giuliana je odbila ponude svojih roditelja za udaju jer se htjela posvetiti Kristu Gospodinu. Propovijed Alessija Falconierija o sudnjem danu temeljito je potresla čitavo njezino biće. Stupila je, 1285. godine, u „mantellate“, ženski ogranak servita, Službenice Marijine, ali je do majčine smrti, 1304., živjela u roditeljskom domu. Servitski habit predao joj je njezin duhovni vođa, sveti Filippo Benizi, generalni poglavar servita. Sudjelovala je 1305. godine u osnivanju prvog samostana Trećeg reda službenica Marijinih.
Euharistijsko čudo
Kada je došla u samostan, ostale redovnice ubrzo su upoznale njezinu iskrenu pobožnost pa su ju izabrale za svoju poglavaricu. Giuliana je od svojih sestara, uz molitvenu kontemplaciju, tražila i djela ljubavi prema siromasima i bolesnicima. Svaki ponedjeljak posvetila je dušama u čistilištu, a uz molitvu za pokojnike znala se i bičevati za njihovo izbavljenje. Srijedom i petkom nije uzimala nikakvu hranu, osim svete pričesti. U čast Majci Božjoj svake subote je postila o kruhu i vodi i razmišljala o Marijinih sedam žalosti. Svaki dio časoslova završavala je molitvom „Zdravo kraljice“. Preminula je 19. lipnja 1341. u Firenci. Tada se dogodilo i euharistijsko čudo. Zbog želučane bolesti nije mogla primiti svetu pričest pa je zamolila da može barem izbliza promatrati svetu hostiju. Kada je svećenik približio Kristovo tijelo Giulianinom tijelu, ona je blago izdahnula, sveta je hostija nestala, a na Giulianinim grudima, iznad srca, pojavio se znak križa. Njezine relikvije nalaze se u firentinskoj crkvi L’Annunziata. Blaženom ju je, 26. srpnja 1678., proglasio papa Inocent XI., a svetom, 16. lipnja 1737., papa Klement XII. Zaštitnica je bolesnika.
Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko; Book.hr
Priredio Danijel Katanović
