Svetac dana

17. LISTOPADA

Blaženi Contardo Ferrini ‒ suvremenici su ga nazivali „zvijezdom svetosti i znanosti” Današnji svetac dokazuje da i znanstvenici mogu biti pravi Božji ljudi

Blaženi Contardo Ferrini

Contardo Ferrini rođen je 4. travnja 1859. u Milanu. Od roditelja, osobito od oca, primio je dubok kršćanski odgoj. Posljedica toga bijaše žarka želja ljubiti samo Gospodina, kome se sav predao u djevičanskom služenju. Mladi je Ferrini svoju dušu hranio razmatranjem, usmenom molitvom i čestom pričešću. Završivši srednju školu, upisao se na sveučilište pokazujući da je moguće u isto vrijeme biti i dobar student i odličan kršćanin. Nazivali su ga drugim svetim Alojzijem. On je to stvarno i bio, na svoj način, naravno.


Često je molio, razmatrao i pričešćivao se

Profinjena i plemenita duha, često je molio, razmatrao i pričešćivao se, a volio je i pjesništvo, prirodu, osobito planinarenje. Doktorirao je 1880. s tezom o važnosti Homerovih i Heziodovih djela u povijesti kaznenog prava. Za vrijeme studija naročito se bavio rimskim i bizantskim pravom. Dobio je stipendiju za studij u Berlinu i tamo se upoznao i sprijateljio s mnogim studentima. Posebno se divio političko-socijalnoj i karitativnoj djelatnosti njemačkih studenata. Nakon povratka u Italiju posvetio se proučavanju i predavanju rimskog prava, a kao vrhunski znanstvenik dobio je profesorsko mjesto na sveučilištu u Paviji.

Vodio je i svoj duhovni dnevnik, a njegova pisma puna su duha i Božjeg nadahnuća

Djelovao je sve do smrti kao profesor na pavijskom fakultetu Almo Collegio Borromeo, iako je s roditeljima stanovao u Milanu. Uživao je velik ugled, a uspio je napisati i objaviti više od 200 studija, članaka i knjiga. Vodio je i svoj duhovni dnevnik, a njegova pisma puna su duha i Božjeg nadahnuća. Zanimali su ga i društveni problemi te je bio vrlo aktivan u karitativnim ustanovama, posebno u konferenciji svetog Vinka Paulskog.

„Zvijezda svetosti i znanosti”

Profesor Ferrini naročito se zalagao za obveznu vjersku pouku u osnovnim školama. Zalagao se i za osnivanje katoličkih sveučilišta u Italiji. Franjevački trećoredac od 1886. bio je iznad svega čovjek molitve. Napisao je jednom: »Molim Boga da molitva nikad ne zamre na mojim ustima jer kad bi se to dogodilo, bio bi to za mene najcrnji dan.«

Njegovi suvremenici nazivali su ga „zvijezdom svetosti i znanosti”.

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh