Svetac dana

15. PROSINCA

Blažene Drinske mučenice – Kćeri Božje ljubavi ubijene iz mržnje prema vjeri Drinske su mučenice simboli svih nevinih žrtava pakla rata. Imale su snage oduprijeti se nasrtajima zvjerskog u čovjeku i pod cijenu života pokazati da postoje vrijednosti koje se ne mogu pogaziti i svetinje kojih se ni pod prijetnjom smrti ne trebamo odreći...

Blažene Drinske mučenice – Kćeri Božje ljubavi ubijene iz mržnje prema vjeri

Drinske su mučenice blaženice, časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi, koje su na današnji dan, 15. prosinca 1941., na obali rijeke Drine kod Goražda ubili četnici. Časne sestre, Kćeri Božje ljubavi, došle su u Sarajevo 1882. godine na poziv nadbiskupa Josipa Stadlera. Poslala ih je utemeljiteljica reda, službenica Božja Franziska Lechner. Otvorile su, 1911. godine, na Palama kod Sarajeva samostan Marijin dom. Vodile su osnovnu školu i pomagale svima, bez obzira na vjeru i nacionalnost. Zahvaljujući nesebičnosti i ljubavi ovih sestara, Marijin dom na Palama bio je nadaleko poznat, a mještani i stanovnici okolnih sela zvali su ga „gostinjcem siromaha“.

Malo koji dan je prošao, a da netko od susjeda nije pokucao na njihova vrata s nekom molbom, najčešće tražeći malo soli, brašna ili petroleja, a često i pomoć u liječenju bolesnika. Kad su seljaci s Romanije išli u Sarajevo na sajam, redovito bi svraćali sestrama da se osvježe i nahrane. Najstariju sestru Berchmanu spontano su zvali svojom „majkom“. Štićenici obližnjeg državnog Dječjeg doma svaki su dan s nestrpljenjem iščekivali kruh iz kuhinje sestre Bernardete. Sestrama iz Zavoda svetog Josipa iz Sarajeva Marijin dom bio je najdraže odmaralište, a njihovim učenicima najomiljenije izletište. Ljeti bi često za stolom u samostanskom dvorištu znalo blagovati i do 70 osoba. Brojnim izletnicima ovaj je samostan bio prava duhovna oaza.

Mučeništvo

Ratne godine 1941., u samostanu na Palama nalazile su se predstojnica, časna sestra Jula (Kata) Ivanišević – Hrvatica, časna sestra Berchmana (Karoline Anna) Leidenix – Austrijanka, časna sestra Krizina (Josipa) Bojanc – Slovenka, časna sestra Antonija (Josipa) Fabjan –  Slovenka i časna sestra Bernadeta (Terezija) Banja, Hrvatica mađarskog podrijetla. Časne sestre njegovale su bolesnike, pekle kruh za djecu državnog Dječjeg doma, svesrdno pomagale siromasima i prosjacima. Četnici su 11. prosinca 1941. godine opkolili Marijin dom, opljačkali ga i odveli u zarobljeništvo sve redovnice. Vodili su ih po hladnoći i snijegu, bez tople odjeće, uz prijetnje i vrijeđanje, do Carevih voda i Sjetline. Tamo je najstarija među njima, časna sestra Berchmana, shrvana od puta zaostala, a ubijena je 23. prosinca 1941. u Sjetlini. Ostale četiri časne sestre odvedene su do Goražda, kamo su stigle 15. prosinca 1941. Smještene su u zgradu vojarne, na drugom katu. Pijani četnici noću su provalili u sobe, u kojima su se nalazile časne sestre i nasrnuli na njih. Sestre su tada jedna za drugom iskočile kroz prozor uz povike: „Isuse, spasi nas!“ Nakon toga su ih četnici u dvorištu izboli noževima i sutradan bacili u rijeku Drinu.

Tih dana u Drinu je bačeno oko osam tisuća ljudi. Prvi je te zločine opisao slovenski svećenik Franc Ksaver Meško, koji se tih dana također nalazio na Palama, a kasnije su zabilježeni u mnogim zapisima i knjigama, od kojih se posebno ističe djela „Drinske mučenice“ svećenika Ante Bakovića i „Zavjet krvlju potpisan“ časne sestre Slavice Buljan. Drinske su mučenice simboli svih nevinih žrtava pakla rata, koji gazi sve vrijednosti i ponižava svaku svetinju. Imale su snage oduprijeti se nasrtajima zvjerskog u čovjeku i pod cijenu života pokazati da postoje vrijednosti koje se ne mogu pogaziti i svetinje kojih se ni pod prijetnjom smrti ne trebamo odreći.

Dekret o mučeništvu Drinskih mučenica

Papa Benedikt XVI. potpisao je 14. siječnja 2011. dekret o mučeništvu Drinskih mučenica, a 1. svibnja 2011. dekret o njihovoj beatifikaciji. Svečana beatifikacija Drinskih mučenica održana je 24. rujna 2011. u Sarajevu, u Olimpijskoj dvorani Zetra. Beatifikaciju je predvodio papinski izaslanik i pročelnik kongregacije za proglašenje svetaca, salezijanac, kardinal Angelo Amato. U svečanosti je sudjelovalo dvadesetak tisuća vjernika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije, Austrije, Mađarske i mnogih drugih zemalja, pjevao je zbor od 1200 pjevača, a u koncelebraciji misnog slavlja sudjelovalo je tristotinjak svećenika, tridesetak biskupa te oba hrvatska kardinala, vrhbosanski nadbiskup Vinko Puljić i zagrebački nadbiskup Josip Bozanić.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

Prijavite se na naš newsletter i svaki tjedan primajte najvažnije i najzanimljivije tekstove na svoju e-mail adresu! Prijaviti se možete ovdje.

Komentirajte

Najčitanije

Na vrh