Svetac dana

15. KOLOVOZA

Velika Gospa – Uznesenje Blažene Djevice Marije Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci, poput svetog Bernarda i svetog Antuna Padovanskoga, kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo, njezinu rođenju za život vječni.

Velika Gospa

Marijo, kraljice Hrvata

Danas slavimo Veliku Gospu, svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Prema katoličkoj teologiji Marija je uznesena na nebo dušom i tijelom. U sakramentaru pape Hadrijana I. (772.-795.) ovaj se blagdan po prvi put zove „Uznesenje Svete Marije”, a u misnoj molitvi je istaknuta vjera da Isusova Majka jest završila zemaljski život, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci, poput svetog Bernarda i svetog Antuna Padovanskoga, kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo, njezinu rođenju za život vječni.


„Početak i slika konačnog savršenstva tvoje Crkve i putokaz nade i utjehe tvome putničkom narodu”

Od petoga stoljeća kršćani slave završetak Marijina zemaljskog života zbog njezina posebnog dioništva u životu i djelovanju Isusa, našeg Spasitelja. Marija uzeta tijelom i dušom u nebesku slavu znak je nade Crkvi na putu zemaljskom, kako to ističe današnje Predslovlje: „Danas si na nebo uznio Djevicu Bogorodicu, početak i sliku konačnog savršenstva tvoje Crkve i putokaz nade i utjehe tvome putničkom narodu. Ti nisi dao da trune u grobu ona koja je iz svoga krila rodila utjelovljenog Sina tvoga, začetnika svakog života.”

Žena protiv zmaja

Novi zavjet nam u Otkrivenju prikazuje veliki i strašni znak zmaja. Dok u Postanku čitamo kako je zmija svojom lukavošću i prikrivanjem uspjela zavesti Adama i Evu, u Otkrivenju nema više skrivanja, već zmaj juri da proždre i uništi ženu i cijelo čovječanstvo, što mu je jedina i glavna uloga. Kao i zmija, taj zmaj je simbol zla u svijetu, simbol sotone, najvećeg neprijatelja čovjeka i njegove duše.

No, s druge strane, nasuprot zmaju prikazuje se znak žene, simbol nježnosti i ljubavi, vjernosti i postojanosti, potpunog predanja. Žena koja viče u porođajnim bolima, koja nam donosi Spas, Spasitelja, budućnost i nadasve nadu, zaštitu pred opakom zvijeri. Isprava se čini kao nepravedna borba – žena protiv okrutnog zmaja, no uvijek pobjeđuje ustrajnost, ljubav, dobrota i život. To i jest glavna poruka današnjeg blagdana.

Marijo, kraljice Hrvata

Hrvatska marijanska prošteništa danas su puna hodočasnika, raspjevana su i osunčana žarom, molitvom i pobožnošću vjernika. Božji narod osjeća da je to dan neizmjerne Marijine slave i zato se veseli s Kristovom majkom i svojom majkom, zaštitnicom i kraljicom. Marijino uznesenje dušom i tijelom kruna je njezina bogomajčinstva, vječnog djevičanstva i bezgrešnog začeća. Uznesenju Blažene Djevice Marije posvećena su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva. Njihov rekordni broj u svim hrvatskim županijama i svim krajevima gdje od davnina žive Hrvati (Bosna, Hercegovina, Bačka, Srijem, Boka Kotorska) uvjerljivo svjedoči da su Hrvati doista marijanski narod, prema tome i narod vjere, ufanja i ljubavi. Taj broj i ti podaci govore o ogromnom značaju današnjeg blagdana, ali i o njegovoj omiljenosti u hrvatskom vjerničkom puku.

Marijanska svetišta

Najpoznatija i najposjećenija marijanska svetišta u Hrvatskoj su: svetište Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, svetište Majke Božje Trsatske na Trsatu, svetište Gospe Sinjske u Sinju, svetište Majke Božje Loretske u Arbanasima kod Zadra, svetište Gospe od Zečeva u Ninu, crkva Majke Božje Remetske u zagrebačkim Remetama, svetište Majke Božje Aljmaške u Aljmašu.

Među Hrvatima izvan Hrvatske važna su marijanska svetišta: svetište Gospe Olovske, svetište Gospe od Kondžila u Komušini, svetište Kraljice mira u Međugorju i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Širokom Brijegu, svetište Crne Gospe u Subotici i u Bunariću u Bačkoj te svetište Gospe Tekijske u Petrovaradinu u Srijemu te Gospa od Škrpjela u Boki Kotorskoj i svetište Gospe Letničke u Letnici na Kosovu.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, JastrebarskoBook.hr

Priredio Danijel Katanović

  • 43
  •  
  •  
  •  
Na vrh