Svetac dana

13. TRAVNJA

Sveti Hermenegildo – vizigotski princ koji je podnio mučeništvo zbog vjere Želio je cijelu Španjolsku učiniti katoličkom i iskorijeniti arijanstvo. Naišao je na žestok otpor kralja Leogivilda, koji je zatražio od sina da se vrati arijanstvu. Hermenegildo se proglasio neovisnim kraljem i za sebe pridobio dio plemstva, a i saveznike izvan Španjolske, Bizantince. Njegov ga je otac potom razbaštinio, napao katoličku hijerarhiju, prognao mnoge biskupe i zaplijenio njihova imanja...

Sveti Hermenegildo – vizigotski princ koji je podnio mučeništvo zbog vjere

Današnji je zaštitnik sveti Hermenegildo, vizigotski princ i mučenik. Rodio se je oko 550. u hispanskom gradu Toletumu kao sin vizigotskog (zapadnogotskog) kralja Leovigilda. Leovigild je svladao sve svoje protivnike i postao kraljem Španjolske. Svoga sina Hermenegilda oženio je 579. franačkom princezom Ingundom, pravovjernom katolkinjom, dok su Vizigoti, zajedno sa svojim kraljem, bili arijanci i nijekali Kristovo božanstvo. Hermenegildova maćeha, kraljica Goswinta, htjela je Ingundu svakako pridobiti na arijanstvo, ali ona se odlučno branila, a na njezinu stranu stao je i Hermenegildo. Kako bi izbjegao trzavice na kraljevskom dvoru i u kraljevskoj obitelji, Leogivild je predao sinu namjesništvo nad dijelom španjolskoga kraljevstva sa sjedištem u Sevilli (Andaluzija). Ondje su Hermenegildo i Ingunda pronašli moćnog zaštitnika, savjetnika i prijatelja u svetom biskupu Leandru. Leander je snažno utjecao na Hermenegilda pa je i on prihvatio katoličku vjeru.


Izabrao je smrt za vjeru

Želio je cijelu Španjolsku učiniti katoličkom i iskorijeniti arijanstvo. Naišao je na žestok otpor kralja Leogivilda, koji je zatražio od sina da se vrati arijanstvu. Hermenegildo se proglasio neovisnim kraljem i za sebe pridobio dio plemstva, a i saveznike izvan Španjolske, Bizantince. Njegov ga je otac potom razbaštinio, napao katoličku hijerarhiju, prognao mnoge biskupe i zaplijenio njihova imanja.

Hermenegilda su izdali, zatvorili ga u seviljsku kulu, mučili i lišili kraljevskih prava. Odbio je očevu ponudu da se vrati arijanizmu i primi pričest od arijanskoga biskupa. Radije je izabrao smrt za vjeru, nego slobodu u krivovjerju. Ljutiti otac poslao je u tamnicu krvnika koji mu je na današnji dan, 13. travnja 586., u Sevilli odrubio glavu. Njegovo mučeništvo znatno je pridonijelo obraćenju Vizigota s arijanstva na katoličanstvo. Hermenegildov brat Reccared, novi španjolski kralj, prihvatio je katoličko pravovjerje s cijelim kraljevstvom. Svetim je Hermenegilda 1586. proglasio papa Siksto V., a papa Urban VIII. proširio je njegov spomendan na cijelu Crkvu. Katolička Španjolska ubraja ga među svoje velike zaštitnike. Naročito ga štuju obraćenici. Posvećene su mu mnoge župe i crkve.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko

Priredio Danijel Katanović; Book.hr

  • 10
  •  
  •  
  •  
Na vrh