Svetac dana

10. VELJAČE

Blaženi Alojzije Stepinac – zagrebački nadbiskup, kardinal i mučenik Alojzijevo mučeništvo, hrabrost i postojana vjera u Krista Gospodina učinili su ga glasovitim u cijelom svijetu. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženikom 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici

Blaženi Alojzije Stepinac – zagrebački nadbiskup, kardinal i mučenik

Osnovni podaci


Rođen 1898. u Brezariću (kod Krašića)
Preminuo 1960. u Krašiću
Blaženim ga je 1998. proglasio papa Ivan Pavao II.

Danas slavimo spomendan hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca, zagrebačkog nadbiskupa, kardinala i mučenika. Rodio se 8. svibnja 1898. kao seljački sin, peti od osmero djece Josipa i Barbare Penić u Brezariću kraj Krašića, u prekrasnom jaskanskom kraju, zvanom „kolijevka biskupa“ i „dolina kardinala“. Djetinjstvo je proveo u zavičaju, pučku školu završio u Krašiću, a klasičnu gimnaziju u Zagrebu. U I. svjetskom ratu služio je kao potporučnik, a 1918., nakon zarobljavanja na talijanskoj bojišnici, poslan je kao dobrovoljac u Solun. Bogosloviju je upisao 1924. u Zagrebu, doktorirao na Gregorijani u Rimu, a za svećenika je zaređen 1930. Zagrebački nadbiskup koadjutor postao je 1934., a metropolit i predsjednik Biskupske konferencije 1937. U zagrebačkim predgrađima osnivao je mnoge župe i gradio crkve, obnavljao katolička društva i podupirao rad Katoličke akcije. Svoj pastoralni program sažeo je u četiri točke: sloboda Crkve, vjernost Kristu, podlaganje volji Božjoj, potpuno darivanje braći. 

Za vrijeme rata sudjelovao je u organiziranju skrbi za 7 tisuća ratne siročadi

U svim nastupima raskrinkavao je komunistički i nacistički materijalizam i ateizam, te je prikupljao podatke i svjedočenja o stradanjima Hrvata pod beogradskim režimom, o čemu je izvještavao međunarodnu javnost. Zalagao se za ljudska prava, prosvjedovao protiv nasilja velikosrpskog režima i pozvao narod da glasa za HSS i Vladka Mačeka. Pozdravio je proglašenje NDH i zahtijevao da vlasti u temelje nove države ugrade Božji zakon i zapovijedi, ali je već u svibnju 1941. osudio progone građana druge vjere, nacije, ideologije ili političkih opredjeljenja. Prosvjedovao je kod ustaških vlasti protiv odmazdi, prisilnog prekrštavanja i logora u Jasenovcu (24. veljače 1943.). Sudjelovao je u organiziranju skrbi za sedam tisuća ratne siročadi te je pomagao brojnim Srbima i Židovima u izbjegavanju progona. Po župama zagrebačke nadbiskupije smjestio je slovenske svećenike koje su iz njihovih župa protjerali nacisti.

Nakon rata, prosvjedovao je protiv ubijanja, nasilja, odmazdi i otimanja imovine za koje su bili krivi komunistički zlotvori. Odbio je inicijativu Titovih vlasti za odvajanje Katoličke Crkve u Hrvatskoj od Svete Stolice. Uhićen je 18. rujna 1946. te je izveden pred Vrhovni sud pod optužbom za suradnju s okupatorom i kvislinškim vlastima, kao i zbog „pokrštavanja“ Srba. Iako je obrana opovrgnula optužbe uz više pokušaja svjedočenja Srba i Židova u njegovu korist, proglašen je krivim i 11. listopada 1946. osuđen na 16 godina zatvora, gubitka građanskih prava na pet godina i zapljenu imovine. Nakon pritiska svjetske javnosti, vlasti su ga 1951. iz zatvora u Lepoglavi internirale u župni dvor u Krašiću. 

Nadbiskupijom je upravljao i kao zatočenik

Papa Pio XII. imenovao ga je 1952. kardinalom, ali nije otišao u Rim jer je postojala opasnost da će mu zabraniti povratak u Hrvatsku. Nadbiskupijom je upravljao i kao zatočenik, sve dok se nije teško razbolio. Preminuo je u Krašiću na današnji dan, 10. veljače 1960. Komunistička vlast dopustila je da se svečana zadušnica i pogreb održe 13. veljače 1960. u zagrebačkoj katedrali. Njegov grob odmah je postao mjestom hodočašća mnoštva vjernika. Alojzijevo mučeništvo, hrabrost i postojana vjera u Krista Gospodina učinili su ga glasovitim u cijelom svijetu. Montiranu sudsku presudu poništio je Hrvatski sabor 1992. Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženikom 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici pred velikim mnoštvom vjernika. Blaženi Alojzije zaštitnik je Hrvatske, Zagreba, progonjenih ljudi, zatvorenika i bolesnika, te mnogih naselja, učilišta, župa, crkava, kapela i ustanova u svijetu i diljem hrvatskih krajeva.

Blaženi Alojzije Stepinac žarko je ljubio Krista i cijelog života tražio Marijin zagovor i njezino majčinsko okrilje. Stoga ovo promišljanje završavamo riječima iz njegove zavjetne propovijedi, koju je izrekao 7. srpnja 1935. u Mariji Bistrici pred više od 30 tisuća vjernika iz cijele Hrvatske:

„Obećajemo da ćemo Ti ostati vjerni i iskreni štovatelji.

Vjerni dok budu žuborili potočići naši,

šumile rijeke naše,

dok se bude pjenilo sinje more naše.

Vjerni dok se budu zelenile livade naše,

dok se budu zlatile njive naše,

dok se budu sjenile tamne šume naše,

dok bude mirisalo cvijeće domovine naše!‟

Litanije blaženog Alojzija Stepinca

Gospodine, smiluj se,

Kriste, smiluj se,

Gospodine, smiluj se,

Oče nebeski Bože! Smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta, Bože,

Duše Sveti Bože,

Sveto Trojstvo jedan Bože,

Isuse, dobri Pastiru,

Isuse, jakosti mučenika,

Isuse, učitelju apostola,

Isuse, svjetlosti istinita,

Isuse, dobroto beskrajna,

Isuse, kruno sviju svetih,

Sveta Marijo! Moli za nas!

Blaženi Alojzije Stepinče,

Pastiru siromašnih,

Hrabri svjedoče Božje ljubavi,

Branitelju crkvenog jedinstva,

Uzore kršćanske mirne savjesti,

Zrno umrlo za plodove vječnosti,

Jasni svjetioniče u tami nasilja,

Cvijete niknuli u vrtu Božje riječi,

Blaga roso duhovnih darova,

Žarka iskro svećeničke duhovnosti,

Vidljivi smjerokazu kršćanskoj mladeži,

Čisto ogledalo opraštanja neprijateljima,

Vjerni nasljedovatelju Kristova križa,

Navjestitelju Božje istine,

Uzorni častitelju Blažene Djevice Marije,

Primjeru ispovjednika Kristova imena,

Prokušani služitelju euharistijskoga otajstva,

Vjerodostojni pronositelju poniznosti,

Ljubitelju svete Majke Crkve,

Tješitelju nevino osuđenih, Strpljivi hodočasniče na putu trpljenja,

Uresu crkvenoga zajedništva,

Donositelju Kristove radosti ožalošćenima,

Zaštitniče potlačenih i napuštenih,

Protivniče svake nepravde,

Mudri učitelju bogobojaznosti i poštivanja života,

Propovjedniče pravednosti,

Gorljivi tražitelju pomirenja,

Revni graditelju sloge među narodima,

Budni čuvaru ljudskoga dostojanstva,

Neprijeporni zagovorniče vrijednosti obitelji,

Gromki glasu onih kojima je glas oduzet,

Potporo slabih i odbačenih,

Neumorni suputniče klonulih,

Prijatelju svakoga čovjeka u potrebi,

Postojani stožeru u našim kušnjama,

Nesebični darivatelju primljenih dobara,

Promicatelju istinskoga domoljublja,

Dragocjeni daru Crkvi Hrvata.

 

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta! Oprosti nam, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta! Usliši nas, Gospodine!

Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta! Smiluj nam se, Gospodine!

 

Moli za nas, blaženi Alojzije.

Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.

Pomolimo se. Gospodine, Bože naš, ti si blaženom Alojziju Stepincu dao milost čvrste vjere u Isusa Krista i spremnost da trpi za njega sve do mučeničke smrti. Pomozi nam slijediti njegov primjer, da bismo ljubili Krista kako ga je on ljubio i služili Crkvi kako joj je on služio. Po Kristu Gospodinu našemu. Amen.

Izvor: Župa svetog Nikole biskupa, Jastrebarsko; Book.hr

Priredio Danijel Katanović

  • 298
  •  
  •  
  •  
  •  
Klub prijatelja
Na vrh