Aktualnosti

CRKVA DOBILA SEDMERO SLUGU BOŽJIH // Svećenik koji je tajno služio pod sovjetskim režimom na korak bliže svetosti „Tijekom etničkog čišćenja Poljaka u Voliniji, za vrijeme Drugog svjetskog rata, odbio je napustiti svoje župljane, pa se, kako su naselja bivala razrušena, selio iz jednog sela u drugo. Izbjegao je nekoliko napada na župni ured…”

U ponedjeljak, 9. listopada papa Franjo je prilikom susreta s tajnikom Kongregacije za kauze svetaca, Kongregaciju ovlastio da proglasi dekrete o herojskim krepostima za sedmero slugu Božjih te dva dekreta o mučeništvu.

Među njima je postupak za proglašenje blaženim kapucinskog svećenika koji je gotovo 40 godina služio diljem Sovjetskog Saveza – i to u tajnosti.

Izbjegao nekoliko napada na župni ured

Fra Serafin Kaszuba, OFMCap, rođen je 17. lipnja 1910. u Zamarstynu u blizini Lavova, koji je tada bio sastavni dio Austro-Ugarske monarhije. Papa Franjo je dao da se proglasi dekret o njegovim herojskim krepostima te da ga se na temelju toga proglasi „časnim slugom Božjim”.

Fra Serafin, rođen kao Alojzy Kazimierz, ušao je u kapucinski novicijat u Poljskoj u 18. godini života. Trajne zavjete je položio 1932. godine a sljedeće se godine zaredio za svećenika. Studirao je na Sveučilištu Jagiellonian u Krakovu.

Godine 1940. počeo je služiti u Lavovu i u pokrajini Voliniji, koji su tada bili pod sovjetskom okupacijom. To su područje kasnije okupirali nacisti, da bi se sovjetske snage tamo vratile godine 1944.

Tijekom etničkog čišćenja Poljaka u Voliniji, koje su izvršili ukrajinski pobunjenici za vrijeme Drugog svjetskog rata, fra Serafin je odbio napustiti svoje župljane, pa se, kako su naselja bivala razrušena, selio iz jednog sela u drugo. Izbjegao je nekoliko napada na župni ured.

Radio kao knjigoveža i služio u tajnosti

Pod sovjetskom vladom godine 1945. registrirati se kao svećenik sa službom u Rivneu, u sadašnjoj Ukrajini. U svojoj se službi najviše usredotočio na rad u pokrajini Voliniji, a djelovao je i u latvijskom i litavskom dijelu Sovjetskog Saveza.

Godine 1958. sovjetske su mu vlasti ukinule pravo da javno obavlja svoje svećeničke dužnosti, pa je zato počeo tajno služiti u Ukrajini, Bjelorusiji, Litvi i Estoniji. Godine 1963. otišao je u Kazahstan, kamo su Sovjeti deportirali tisuće Poljaka. Nastavio je služiti u tajnosti dok je cijelo to vrijeme bio zaposlen u lokalnoj knjigovežnici.

Uhićen 1966., preminuo 1977. u trenucima kad je molio brevijar

Uhićen je 1966. godine te je osuđen na zatvorsku kaznu, ali je sljedeće godine pobjegao iz zatvora i nastavio služiti kao svećenik u Kazahstanu.

Zahvaljujući tuberkulozi, i progresivnu gubitku sluha, 1968. godine dopustili su mu da se vrati u Poljsku kako bi pristupio bolničkom liječenju. U Wroclawu je podvrgnut operaciji pluća te se u lipnju 1970. godine vratio u Kazahstan.

Nakon toga svećeničku je službu obavljao prvenstveno u Kazahstanu i Ukrajini, i to sve do 20. rujna 1977. kad je preminuo u Lavovu, upravo u trenucima kad je molio brevijar.

Fra Serafina već štuju brojne obitelji u Ukrajini i …

Iako je njegov postupak za proglašenje svetim tek u početnoj fazi, fra Serafina već štuju brojne obitelji kojima je služio u Ukrajini i Kazahstanu. Mnogi od njih čuvaju privatne oltare na kojima je ovaj svećenik u njihovim domovima služio svetu misu.

Papa Franjo je dao zeleno svjetlo za pokretanje postupka za proglašenje fra Serafina Kaszube svetim 9. listopada, tijekom susreta s kardinalom Angelom Amatom, prefektom Kongregacije za kauze svetaca.

Dvojica novih mučenika

Papa Franjo je ovom prilikom dvojicu svećenika proglasio mučenicima. To su: fra Tullio Maruzzo, te laik Luis Obdulio Navarro, franjevac trećeredac, koji su 1. srpnja 1981. nedaleko Losa Amatesa u Gvatemali bili ubijeni zbog svoje vjere.

Ova dvojica dosadašnjih slugu Božjih ovom su potvrdom svoga mučeništva sada na korak bliže beatifikaciji, koja bi omogućila da ih se časti kao „blažene”.

Devetero slugu Božjih bliže proglašenju svetosti

Osim ove dvojice mučenika te fra Serafina papa Franjo je Kongregaciju ovlastio da dekrete o herojskim krepostima proglasi za još njih šestero. To su:

  • Paolo Gravina, osnivač Kongregacije sestara milosrdnica sv. Vinka (Italija)
  • dijecezanski svećenik fra Donizetti Tavares de Lima (Brazil)
  • sestra Magin Morera y Feixas, iz Kongregacije Svete obitelji Isusa, Marije i Josipa (Španjolska)
  • María Lorenzo Requenses de Longo, osnivačica Bolnice neizlječivih u Napulju te Kapucinskih redovnica (Italija)
  • Françoise du Saint Esprit, utemeljiteljiteljica Trećeg reda sv. Franje u Montpellieru (Francuska)
  • Elżbieta Rosary, utemeljiteljica Kongregacije sestara franjevki službenicâ Križa (Poljska).

Priredila Martina Vidaković; Book.hr

Najčitanije

Na vrh