Foto: Shutterstock

Pitate se kako je to moguće? Moguće je jer se tajna krije u ZNATI BITI ZAHVALAN u svakom trenutku. Upravo kao što kaže izreka: „Kad plešeš, tvoj cilj nije doći do određene točke nego uživati u svakom koraku!” Tako bismo trebali i živjeti: uživati i biti zahvalni za svaki korak, za svaki dan! Promislimo zajedno zašto je zahvalnost toliko važna!

Znati biti zahvalan u svakom trenutku

Zahvalnost je jedno od glavnih pozitivnih osjećaja ili stavova koji se javljaju kao odgovor na neku iskazanu dobrobit. O važnosti zahvalnosti govori se u različitim religijama, u filozofiji, a pozitivna psihologija počinje ju proučavati tek nakon 2000. godine. I naša nas katolička vjera potiče na zahvalnost. Sam je Isus znao prepoznati dobro djelo i biti na njemu zahvalan. To vidimo iz primjera kad je pohvalio preljubnicu koja mu je dragocjenom pomasti pomazala noge (Mk 14, 3-9) ili kad je pohvalio sirotu udovicu koja je ubacila svoja zadnja dva novčića. (Lk 21, 1-4) Evanđelje također pokazuje da je Isusu bilo drago i kad su drugi ljudi bili zahvalni za učinjena im dobročinstva. To vidimo u prispodobi o deset gubavaca koje je očistio, a samo se jedan, i to Samarijanac, vratio da mu zahvali. Na to je Isus primijetio: „A gdje su ona devetorica? Ne nađe li se nijedan koji bi se vratio i podao slavu Bogu, osim ovoga tuđinca?” (Lk 17,18-19)

Sv. Pavao u svojim poslanicama često potiče učenike i vjernike prve Crkve da budu zahvalni: „Zahvalni budite!”; Kol 3,15 te da upućuju zahvalu Bogu: „Jer ovo bogoslužno posluživanje ne samo da podmiruje oskudicu svetih nego se i obilno prelijeva u mnoge zahvalnice Bogu” (2 Kor 9,12).

Sveta misa – najuzvišenija zahvala Bogu

I sama sv. misa – Euharistija, zapravo je najuzvišenija molitva zahvale Bogu. Euharistija je čin zahvaljivanja Bogu. Riječi eucharistein (Lk 22,19; 1 Kor 11,24) i eulogein (Mt 26,26; Mk 14,22) podsjećaju na židovske blagoslovne molitve koje – napose one izgovorene za objedom – navješćuju čudesna Božja djela: stvaranje, otkupljenje i posvećenje.

Odlomci iz Evanđelja koji govore kako nas je Bog ljubio dok smo još bili grešnici (Rim 5,8) i kako Bog ljubi bez iznimke i dobre i loše, pravedne i nepravedne (Mt 5,45), pokazuju i kako naša zahvalnost ne smije biti ograničena samo na one koji nam čine dobro nego se mora protezati i na one koji nam čine nažao, koji su prema nama nezahvalni. Dakle, ona treba biti „savršena” poput savršene ljubavi nebeskog Oca koji ljubi sve bez iznimke i na taj način im daje priliku za promjenu.

Zahvalnošću gradimo svoj odnos prema Bogu

Zahvalnost je temeljni stav kojim gradimo svoj odnos prema Bogu, odnosno način na koji se otvaramo Božjem djelovanju. Božja milost u čovjeku nastanjuje se na dva načina. Prvi je kod čovjeka grešnika. Nakon obraćenja, nakon ispovijedi, sve prostore grijeha nadomješta i ispunja Božja milost. Što je dakle bio veći grijeh, to nadmoćnije i snažnije u čovjeku prevlada i djeluje Božja snaga i milost. (Rim 5,20) Drugi način je u čovjeka vjernika koji možda nije iskusio velikih grijeha. U njemu se prostor za Božju milost i Božju prisutnost zahvalnošću „izdubljuje”. Naime, što je zahvalnost veća i dublja, toliko je veća, dublja i prisutnija Božja milost u čovjeku. Dok su tjeskoba i strah emocije najnižih frekvencija, emocije koje „hrane” duhove smrti, ljubav i zahvalnost su emocije najviših frekvencija, koje čovjekovu dušu i tijelo uzdižu u duhovne prostore samog Života.

Znanstveno je dokazano da zahvalnost pomaže našem zdravlju

Postoje i znanstveni dokazi dobrobiti koje čovjek uživa ako u sebi živi ovaj evanđeoski savjet da bude zahvalan. Pa je tako dokazano kako zahvalnost pomaže zdravlju.

Naime, zahvalnost nas čini otpornijima na bolesti. Većina bolesti uzrokovana je psihosomatskim faktorima. Kad smo obuzeti bilo kojom suprotnošću zahvalnosti (žaljenje, kukanje, prigovaranje, ogovaranje, krivnja, okrivljavanje, kritiziranje, ljutnja, frustracija, pesimizam, netolerancija, arogancija…), u našem se tijelu stvaraju energetske blokade koje uzrokuju pad imuniteta pa time i mnoge bolesti i poremećaje. Ako umjesto ogorčenosti ili bilo koje druge negativne emocije prema nekom osjećamo zahvalnost, onda se energetske blokade otklanjaju pa je cirkulacija kisika, krvi i ostalih tekućina nesmetana, što donosi zdravlje.

Japanski znanstvenik dr. Masaru Emoto radio je eksperimente na vodi analizirajući kako se ona kristalizira s obzirom na negativne ili pozitivne emocije. Ustanovio je da najljepše forme kristala vode nastaju onda kad se osjećaju ljubav i zahvalnost. (Oko 85% ljudskog tijela čini voda)

Živjeti zahvalno

Vidimo koliko je zahvalnost važna i u tjelesnom i u duhovnom životu. Ona nas otvara pozitivnom Božjem pogledu na svijet i život u kojem na kraju sve služi na dobro onima koji ljube Boga i koji se trude živjeti njegovu Riječ. I kušnje i progoni, i bolesti i križevi, i sve loše i sve dobro, predano Bogu – sve izvodi i donosi dobro: a to je spasenje duše! Zato nije čudo da se ovaj svijet tako bori protiv zahvalnosti. I Evanđelje kaže kako će u posljednjim danima ljudi biti negativni i nezahvalni: „A ovo znaj: u posljednjim danima nastat će teška vremena. Ljudi će doista biti sebeljupci, srebroljupci, preuzetnici, oholice, hulitelji, roditeljima neposlušni, NEZAHVALNICI, bezbožnici, bešćutnici, nepomirljivci, klevetnici, neobuzdanici, goropadnici, neljubitelji dobra, izdajice, brzopletnici, naduti, ljubitelji užitka više nego ljubitelji Boga. Imaju obličje pobožnosti, ali snage su se njezine odrekli. I njih se kloni! (2 Tim 3,1.2).

Stoga, dragi moji, pred sobom imamo velik zadatak. Učimo biti zahvalni za sve ono što nam Bog daje! Na poseban način voljela bih da u nama – uza sve naše siromaštvo i možda ekonomsku krizu i besposlicu i svakodnevne probleme – svaki dan raste svijest da više od milijun i 400 tisuća afričke djece iz Nigerije, Somalije, Južnog Sudana, Jemena i Ruande u ovim trenucima, zbog suše i rata, umire od pothranjenosti i gladi te raznih bolesti.

Molitva i zahvalnost učinit će da uđemo u Božje vrijeme – u vječnost.