Šojka kriještalica je vrsta ptice iz porodice vrana, reda vrapčarka, duga do 34 cm, crvenkasto-sive boje, s prekrasnim modrim perjem na krilu. Srodna joj je nešto veća kreja. Živi po šumama, parkovima i vrtovima Europe, Azije i sjeverne Afrike. Šojka se hrani sitnim kukcima i paucima, a ponekad i drugim beskralježnjacima, kao i žirom, sjemenjem, kupinama i drugim plodovima te miševima i jajima drugih ptica. Gradi gnijezdo od šiblja na drveću. Veoma je glasna u svojem kriještanju, kojim upozorava šumu na svaku opasnost koja se približava, od grabežljivaca do lovaca. Korisna je za pošumljavanje jer sprema žir i drugo sjemenje u zemlju za zimu. Često zaboravi kamo ga je spremila te uvelike pridonosi rastu novih stabala. Jedna je od ptica koja se služi tzv. mravinjanjem. Pri mravinjanju ona sjedne na vrh mravinjaka, raširi krila i prpoši se. Mravi se bore i brane svoj posjed štrcajući mravlju kiselinu po njoj i tako se ona oslobađa parazita. Zna uzeti mrava u kljun i doticati određeno mjesto gdje želi biti pošpricana mravljom kiselinom. Ako nema mrava, to čini s opušcima, lukom, pa čak i s biljnim stjenicama. U novije vrijeme sve više se približava naseljima, vrtovima, voćnjacima i parkovima. Imitira sve moguće zvukove. Tako je počela imitirati i zvuk motorne pile, nijansirajući zvuk kada motor sam radi i kada reže drvo. Među našim autohtonim pticama kreja je najbolji imitator, koji lako uči javljanje drugih ptica. Poznato je da imitira glas ptice pjevice kao da je mužjak određene vrste, pa kad joj ženka odgovori i otkrije svoje gnijezdo, kreja odleti do gnijezda i pojede joj jaja ili mlade, tek izlegle piliće. Bismo li mogli zamisliti da bi ta nevjerojatna ptica, nekada štetna, nekada korisna, ali sa svojim izrazitim mjestom u prirodi, nastala tek slučajnim razvojem, evolucijskim odabirom?

Mudr 13,1