Vjera i znanost

„SPOZNAJEMO ONOGA KOJI JEST IZ VIDLJIVIH LJEPOTA!”

Kokosova palma (Kako bi izgledao svijet bez kokosa?) Nevjerojatna je otpornost i opstojnost te biljke u surovim oceanskim uvjetima

Foto: Pixabay

 

Kokosova palma drvenasta je biljka iz velike i razgranate porodice palma, rasprostranjena u tropskim krajevima, uglavnom na obalama toplih oceanskih voda. Naraste do 30 metara, a na vrhu joj se nalazi gusta krošnja, s tridesetak perasto razdijeljenih listova, dugačkih četiri metra.

Služi kao hrana, ali i kao građevinski materijal i industrijska sirovina

Njezina uporaba je raznovrsna. Služi kao hrana, ali i kao građevinski materijal i industrijska sirovina. Plod joj se sastoji od tanka i nepropusna vanjskog omotača, egzokarpa, te čvrsta i tvrda unutrašnjeg sloja, endokarpa. Između se nalazi debeli sloj laka i rastresita tkiva, mezokarpa, u čijem je središtu bijelo sjeme, s vrlo razvijenim endospermom u obliku kugle i debelom mesnatom ovojnicom, u kojoj je mliječna tekućina.

Veoma je hranjiv. Dok je zelen, nezrele jezgre, daje zdrav mliječni napitak, bogat kalijem i mineralnim sastojcima, kojega sadrži oko litru. Mesnati dio zrelog endosperma upije ga i sačuva. Jednako je zdrav i svjež, ali i pomiješan s prokuhanom vodom, kao kokosovo mlijeko. Osušen i nariban poznat je pod nazivom korpa i koristi se kao brašno za kruh kakav spremaju na Šri Lanki, ili kao osnova za keks i pecivo, ulje, maslac. Kokosovo brašno poznato je i koristi se u prehrani diljem svijeta. Rabi se i u kemijskoj industriji – za kreme, sapune, emulzije, kao i za proizvodnju eksploziva.

Nevjerojatna je otpornost i opstojnost te biljke u surovim oceanskim uvjetima

Palmin korijen dubok je osam metara i čvrsto odolijeva vjetrovima u pjeskovitu tlu. Sjeme je nepropusno za morsku vodu, u kojoj može plivati i 4500 kilometara, a potom, neoštećeno, isklijati na tlu, pa je tako kokosova palma dospjela gotovo na svaki otočić. Poslije sedam godina palma rađa prvi plod, a između petnaeste i pedesete godine života donosi od 60 do 80 plodova godišnje. S osamdeset godina prestaje rađati i najčešće umire. Samo malobrojni primjerci dožive oko 150 godina. Nevjerojatna je otpornost i opstojnost te biljke u surovim oceanskim uvjetima.

Bi li ona mogla nastati i razviti se tako svrhovito sama od sebe?

Zanimljiva je i njezina korisnost za čovjeka, također na škrtim, poglavito otočnim područjima. Bi li ona mogla nastati i razviti se tako svrhovito sama od sebe? Uostalom, kako bi izgledao svijet bez kokosa?

Mudr 13,1

Najčitanije

Na vrh