Recenzije knjiga

„Genijalni um – život matematičkog genija i nobelovca Johna Nasha” Sylvia Nasar

genijalni um knjiga autor sylvia nasar zivot matematickog genija i nobelovca johna nasha A1
Genijalni um - recenzija knjige

O knjizi

…otkriva priču o životu Johna Nasha – američkog matematičara i nobelovca, temeljeći svaku pojedinost na dokumentima i izvorima te podatcima dobivenima u razgovorima s više od stotinu pojedinaca, Nashovih prijatelja i poznanika.

Životopis Johna Nasha autorice Sylvije Nasar, naslovljen Genijalni um, otkriva priču o životu toga američkog matematičara i nobelovca, temeljeći svaku pojedinost na dokumentima i izvorima te podatcima dobivenima u razgovorima s više od stotinu pojedinaca, Nashovih prijatelja i poznanika. Svi su izvori pomno navedeni, osim nekoliko povjerljivih, koji su ostali anonimni. Prvo izdanje knjige pojavilo se je 1998. godine te je odmah postalo uspješnica.

Počinjući s Johnovim djetinjstvom, knjiga ga prati u njegovu odrastanju i školovanju u Institutu za tehnologiju „Carnegie“ u Pittsburghu i na Sveučilištu u Princetonu, zatim u njegovu radu u vojnoj istraživačkoj korporaciji „RAND“ i u Institutu za tehnologiju u Massachusettsu (MIT), a slijedi i njegove osobne životne i obiteljske pustolovine, kao i borbu sa shizofrenijom. Uz priču o Nashovu životu autorica neizostavno priča i o američkoj i svjetskoj povijesti za Hladnog rata, a donosi i vrlo zanimljiv podatke o nizu društvenih zbivanja i okolnosti, od znanstvenog razvoja u SAD-u po Drugome svjetskom ratu do mračne pozadine dodjele Nobelove nagrade.

Iako sama autorica, novinarka The New York Timesa, nije matematičarka, omogućila je i precizan uvid u glavninu Nashova matematičkog rada, trudeći se to učiniti na čitatelju razumljiv način. Knjiga donosi i veoma zanimljive informacije o životu i ozračju na nekoliko američkih sveučilišta te u ostalim znanstvenim ustanovama i duševnih bolnicama, kao i u čuvenoj vojnoj korporaciji „RAND“, u vrijeme Nashova boravka u njima, a daje i niz podataka o životu i radu mnogih znamenitih osoba iz svijeta znanosti koje su obilježile dvadeseto stoljeće, poput Einsteina i von Neumanna.

John Forbes Nash mlađi (1928. – 2015.) rođen je u Bluefieldu, Zapadna Virginia. Bio je vrlo nadaren za matematiku te je prvotni studij kemije zamijenio matematikom. Studirajući u Princetonu, koji je bio ne samo znanstvena Meka tadašnjeg svijeta, gdje su u to vrijeme boravili najvažniji svjetski matematičari i fizičari, uključeni u državni Institut za napredna istraživanja, već i rasadište genija, te je ondje dobio najbolju moguću naobrazbu i mogućnost za znanstvenu karijeru. Iako mu nisu svi u znanstvenom svijetu bili naklonjeni, njegovi su rezultati ipak prepoznati. Prvo je počeo raditi u „RAND-u“, u Kaliforniji, a nastavio kao znanstvenik i predavač u MIT-u, u Bostonu. No u svemu ga je prekinula pojava opake bolesti.

Uvijek je bio ekscentričan i neugodan za okolinu, ali se je to smatralo nečim što ide uz njegovu genijalnost. Međutim, čini se da su to ipak bile rane naznake onoga što se je kasnije pojavilo u svoj svojoj snazi. Godine koje su uslijedile opisuju se kao izgubljene, kao potpuno odvojen život od ostatka (stvarnog) svijeta, život u mračnom snu, mori koja se tek povremeno prekida razdobljima očaja zbog nagla uvida u realnost životnog stanja. Opis shizofrenije kao bolesti i pojavnosti koje su s njom povezane također su dragocjen dio ove knjige. Nash nije bio u stanju raditi, brinuti se za obitelj, niti se baviti matematikom, što je za njega bilo gore od smrti. Nakon nekoliko više ili manje uspjelih prisilnih hospitalizacija, odbija daljnje liječenje i više ne uzima nikakve lijekove. Dane je provodio u svojem svijetu, mučen deluzijama i progonjen paranojom. Skitao se je prinsetonskim sveučilištem ili sjedio u sveučilišnoj knjižnici. Supruga mu je omogućila da stanuje u kući koju je ona sama otplaćivala i pritom ga uzdržavala, a ona je jedina radila i brinula se za njihova sina.

No njegova duševna bolest, koja je tijekom 30 teških godina imala i povremena razdoblja remisije, na kraju je potpuno nestala, i to sasvim spontano, sama od sebe. Nitko više nije očekivao da će se on izvući iz svojeg stanja, a kamoli da će dobiti takvo prestižno priznanje za svoj minuli rad kao što je Nobelova nagrda. No upravo to se je dogodilo. Malo-pomalo je počeo funkcionirati normalno, nekako u isto vrijeme kad je postao Nobelov laureat. Sam je to nazvao buđenjem iz sna.

John Nash objavio je u dvadeset prvoj godini života matematičke radove koji su nagovijestili revoluciju na području ekonomije i političke znanosti, ali i na područjima prirodnih znanosti. Sljedećih devet godina njegova je nevjerojatna matematička aktivnost rezultirala rješenjem najtežih problema u geometriji i matematičkoj analizi. Njegov rad nagrađen je nizom američkih nacionalnih nagrada te konačno 1994. godine i Nobelovom nagradom, 40 godina nakon postignuća za koje je nagradu dobio, njegova prinosa teoriji igara, koja je postala temelj suvremene ekonomije. Matematičari se slažu da Nashov rad na teoriji igara nije njegovo najveće znanstveno otkriće, ali je ono svakako najviše utjecalo na današnji svijet.

Teorija igara sama po sebi nije Nashovo iznašašće, no on ju je prvi povezao sa stvarnim svijetom i omogućio njezinu primjenu te ju pomaknuo iz teorijske u primijenjenu matematiku. Nash je postavio temeljeni koncept tzv. ravnotežne točke, koji uključuje više strategija većeg broja igrača (sudionika), tako da nijedan od njih ne može utjecati na ishod samo promjenama svoje vlastite strategije, pa će racionalni igrači nužno morati surađivati. Tako je dokazao da uvijek mora postojati barem jedna točka ravnoteže. Ta naizgled jednostavna zamisao tijekom godina pokazala se je ključnom za ekonomiju i politiku.

Važnost Nashova prinosa autorica ilustrira primjerom u kojem pokazuje kako je američka vlada samo uvođenjem javnog natječaja i dražbe prema Nashovu modelu na područje dodjele koncesija za javna dobra i usluge sredinom devedesetih povećala državni profit za više od deset milijarda dolara. Nasuprot tomu navodi se primjer Novog Zelanda, gdje vlada nije primijenila takav koncept te je ostvarila samo 15 % od očekivanog profita, dok je jedan student dobio koncesiju za javnu televiziju za svega jedan dolar. Nevjerojatno je i to što je u najnovije vrijeme suvremena genetika i biologija također napredovala zbog primjene Nashova koncepta.

Mada je riječ o neautoriziranoj biografiji, u čijem nastajanju njezin subjekt nije sudjelovao, osobni život glavnog protagonista opisan je u tančine, a ne izostavljaju se niti najneugodnije stvari, poput homoseksualnih sklonosti i nezakonitog sina. Za to je ponajviše zaslužna Alicia Larde Nash, supruga Johna Nasha, koja je iznijela najviše činjenica iz njegova osobnog života, pa je knjiga i posvećena njoj.

John i Alicia vjenčali su se 1957. Alicia je bila najodaniji Johnov životni suputnik i podnijela je najveći teret njegove bolesti. Istina, nije uspjela izdržati sve vrijeme u braku s njim, ali nikada ga nije napustila i stalno se je brinula o njemu. Bez te brige Nash vjerojatno ne bi uspio preživjeti. Za njegov neočekivan i čudesan oporavak i izlaz iz stanja deluzija u koje ga je shizofrenija dovela vjerojatno je zaslužna njezina skrb, koja nije izostala ni u najtežim okolnostima. Po njegovu povratku u normalan život, ponovo su se vjenčali, iste, 2001. godine, kad je nastao i film inspiriran ovom knjigom, s istim naslovom, koji je Johnu Nashu donio planetarnu popularnost.

Želite kupiti knjigu ili se informirati o cijeni?

Ako naručujete iz Hrvatske, kliknite na gumb „Kupi knjigu”.

Ako naručujete iz inozemstva, kliknite na gumb „Kupi knjigu iz inozemstva”.

Ako ste je već pročitali pa je želite ocijeniti, potražite “Ocjena knjige” na dnu članka. (Molimo Vas da ocjenjujete samo ako ste knjigu doista pročitali!)

Osnovne informacije

Naslov: Genijalni um
Podnaslov: Život matematičkog genija i nobelovca Johna Nasha
Autor: Sylvia Nasar
Nakladnik: Ustanova Kristofori
Godina izdanja: 2017.
Recenzent: Josip Sinjeri
Jezik: hrvatski
Prijevod s engleskog jezika: Josip Sinjeri
Broj stranica: 466
Uvez: Meki
Veličina knjige: 15,5 x 24 cm

Ocjena knjige:

O autoru / izvoru

mm

Josip Sinjeri

Rođen sam 28. veljače 1978. u Koprivnici. Odrastao sam u malom mjestu Molve Grede, u Podravini. Studirao sam u Zagrebu, gdje i danas živim. Diplomirao sam povijest, hrvatski jezik i književnost te novinarstvo.

Prijateljstvo riječi

Otkako znam za sebe
S riječima prijateljujem
Riječi su moja muka
Riječi su moja radost
Riječi su moje prokletstvo
Riječi su moja utjeha
Riječi su život moj
Otkako za sebe znam
S njima prijateljujem

(Dragutin Tadijanović)

1.7971830368042